Premijer Tihomir Orešković najavio je danas kako u Vladi razmatraju korištenje drugog mirovinskog stupa za smanjivanje duga autocesta i IPO kroz koji bi se građanima ponudilo da investiraju u autoceste.
O čemu se tu zapravo radi upitali smo ekonomske analitičare Gustu Santinija i Damira Novotnya.
- Ulaskom mirovinskih fondova u vlasničku strukturu autocesta, a vjerojatno bi se radilo o nekom kreditu, izvršila bi se prilagodba da se smanje dugovi prema vjerovnicima i visoka kamatna stopa. Mirovinci bi to dali po nešto povoljnijim uvjetima i to je cijela mudrost. Znači drugi stup se de iure ne dira, ali de facto to znači spajanje drugog stupa i duga – ističe Santini.
- Postoji od ranije plan da se s autocestama izađe na tržište kapitala. Mirovinski fondovi imaju otprilike 70-ak milijardi kuna aktive, njih ne može nitko uzeti, sve te priče da taj novac netko može uzeti ne drže vodu jer se u EU to ne može dogoditi. Ono što se može dogoditi jest da autoceste naprave IPO, da emitiraju dionice, mezaninske instrumente ili neku kombinaciju i to ponude tržištu, s tim da mirovinski fondovi budu prioritetni kupci. Međutim, da bi mirovinci mogli kupiti 20 milijardi kuna dionica HAC-a, on bi se prvo trebao pretvoriti u dioničarsko društvo, to je pod broj jedan. Drugo, za pripremo IPO treba oko godinu do dvije dana, a treća stvar je da bi u tom slučaju mirovinski fondovi morali prodati dio svog portfelja državnih obveznica da bi mogli kupovati dionice HAC-a – smatra Novotny.
Na naš upit koliko je pametno prodavati državne obveznice i kupovati dionice tvrtke koja se lošim poslovanjem dovela u situaciju da je treba ‘vaditi‘ novcem mirovinskim fondova, Novotny je kazao kako bi HAC pri transformaciji u dioničarsko društvo morao proći restrukturiranje jer bez toga i dobivanja kreditnog rejtinga nema ništa od svega, budući da po postojećem zakonu mirovinci ne smiju kupovati udjele u tvrtkama koje nisu izlistane na burzi.
- To je veliki zahvat koji se ne može provesti u kratkom roku, ali načelno bi priča mogla biti pozitivna jer mirovinskim fondovima odgovaraju prinosi na dugi rok, a autoceste bi za 20-30 godina mogle donositi prinose koji mirovincima odgovaraju – zaključuje Novotny.