19. siječanj 2016.

Santini: Javni dug je izvan kontrole, a bit će još gore ne dođemo li pameti

Miro Soldić
Miro Soldić

Hrvatski javni dug krajem rujna prošle godine iznosio 286 milijardi kuna, što predstavlja 85,9 posto BDP-a, a posljednji podaci Hrvatske narodne banke (HNB) pokazuju da, unatoč padu na mjesečnoj razini, dug i dalje snažno raste na godišnjoj razini.

Unutarnja komponenta duga središnje države zabilježila je dvoznamenkastu stopu rasta od gotovo 11 posto, takav snažan godišnji rast duga središnje države za više od 16,2 milijarde kuna donekle je ublažen kretanjima u njegovoj vanjskoj komponenti koja je u rujnu zabilježila blagi mjesečni i godišnji pad od oko 0,1 posto. Ove porazne brojke već su odavno alarmirale ekonomiste, a barem deklarativno i političare. Problem je u tome što je dijagnoza davno postavljena, ali nikako da se krene s reformama koje bi trebale zaustaviti negativne trendove koji nas vode u neminovni bankrot.

Ekonomski stručnjak Guste Santini jedan je od onih koji godinama upozoravaju na problem duga, čak i kada se o njemu pričalo kao o održivom.

- Naravno, pokazuje se sve više da je hrvatski javni dug jako velik i da uopće nije pod kontrolom, negativni kreditni rejting zadaje nam mnoge brige, a još će gore biti u skoroj budućnosti ako ne dođemo pameti – poručuje Santini, dodajući se radi o vrućem kestenu koji će nova vlada preuzeti od stare. 

Ističe kako bivša vlada nije napravila baš ništa po pitanju zauzdavanja duga jer nisu proveli reforme, a ovakva ekonomska politiku koju trenutno imamo ne može rezultirati ničim drugim nego dodatnim rastom zaduženja.

- Ako tome pridodamo moje osobne analize prema kojima je dug zapravo i veći od BDP-a, situacija postaje još teža. Lovrinovićevu ideju o zamrzavanju drugog mirovinskog stupa već su spominjali i SDP i HDZ, ali se nisu usudili poduzeti ništa konkretno po tom pitanju jer je dio naših javnih financija privatiziran u komercijalne financije. Internacionalizirani bankarski sustav koji kontrolira taj drugi stup to jednostavno ne želi dopustiti, njima je u interesu da to ostane tako. No treba naglasiti da niti ukinuće drugog stupa neće ništa promijeniti, nama trebaju ozbiljne reforme na rashodovnoj strani proračuna. Bilo bi jako loše ako bi se prihvatila Lovrinovićeva ideja, iako sumnjam da će to ovaj spomenuti financijski sustav dozvoliti – ističe Santini, dodajući kako su ljudi s pravom zabrinuti da se po pitanju zamrzavanja drugog stupa zapravo radi samo o političkoj eskivaži ozbiljnijih reformi, odnosno njihovoj odgodi.

Smatra da takvo razmišljanje javnosti ima svoje utemeljenje jer šuplje priče o promjenama slušamo već dvadesetak godina. Upozorava kako bi dodatno srozavanje kreditnog rejtinga samo dodatno povećalo probleme podmirivanja obaveza te da tako upadamo u negativnu spiralu iz koje nema izlaza.

- Zato su međunarodne financijske institucije zainteresirane da čuju što planira nova vlada, hoće li se nešto konkretno poduzeti ili neće. Ako neće, čeka nas dodatni pad rejtinga, a onda je gotovo, više nema kontrole. Ali morate biti svjesni da ni kreditorima nije u interesu da mi propadnemo, i oni žele da pokažemo volju za sanacijom duga i u tom slučaju će nam izići u susret. Situacije je iznimno ozbiljna, ne smijemo čekati, reforme nam trebaju odmah jer u protivnom neće biti milosti, kao ni prema Grčkoj – poručuje Santini, uz napomenu da ne želi ni razmišljati o scenariju koji bi nas mogao zadesiti ako reforme opet ostanu na pukim najavama. 

S njim se ukratko složio i profesor na Ekonomskom fakultetu Drago Jakovčević.

- Javni dug će se obuzdati kad se smanji deficit, a deficit se može smanjiti na više načina na rashodovnoj strani proračuna. Kada, odnosno ako se to smanji, osobito kad se smanje kamate koje država mora platiti za svoj dug, automatski će se smanjiti i glavnica. Dakle, trebaju nam reforme na rashodovnoj strani proračuna, a s druge strane treba ustrajati na povećanju gospodarskog rasta jer se i tako praktički trenutačno smanjuje dug – objasnio je Jakovčević, a na naš upit što će se dogoditi ako se dugo najavljivane reforme opet ne dogode sa smiješkom je odgovorio da u tu kuglu ne želi gledati.