Mogu li porezi dovesti do povećanja prihoda jedinica lokalne samouprave? Kako strani ulagači ocjenjuju porezni sustav i porezne olakšice pri ulaganjima? Treba li restriktivnije kažnjavati porezne prekršaje? Na koji način dobra porezna politika može pozitivno utjecati na gospodarski rast? Ovo su samo su neka od pitanja na koja se pokušalo pronaći odgovor na današnjoj konferenciji Porezi 2017 - Kako porezima dinamizirati gospodarski rast? održanoj u hotelu Westin.
Učinjeno mnogo, a treba još puno više
Da je dobar i kvalitetan porezni sustav itekako važan za svaku državu, a pogotovo onu sporijeg razvoja, na konferenciji su u više navrata isticali predavači i panelisti.
Iako je prošla, 2016. godina, poznata i kao godina poreznih reformi, svima na ovoj konferenciji jasno je da bi to trebao biti samo početak. Prema riječima Marijane Vuraić-Kudeljan iz Ministarstva financija, odnosno Porezne uprave, učinjeno je mnogo, ali može se i mora učiniti još puno više.
- Provedena porezna reforma s ukupnim poreznim rasterećenjem većim od 2,5 milijardi kuna pozitivno je djelovala na povećanje raspoloživog dohotka i rasterećenje gospodarstva što je izravno utjecalo na povećanu osobnu potrošnju, zaposlenost i investicije, a time i na prihode državnog proračuna, u svojoj je prezentaciji kao pozitivne učinke porezne reforme istaknula Vuraić-Kudeljan.
Hrvatska se susreće s brojnim izazovima u svom razvoju, a potreba reforme regionalnog ustroja i redefiniranja odnosa centralne i lokalne vlasti ne može se realizirati bez odgovarajućih promjena u poreznom sustavu.
Pozitivne i negativne strane porezne reforme
Među pozitivnim promjenama koje su uvedene kroz poreznu reformu nekoliko je govornika izdvojilo povećanje neto plaće, smanjenje poreza na dobit za male poduzetnike s 20 na 12 posto te povećanu osobnu potrošnju. Na strani s negativnim prizvukom bilo je puno više toga, poput brzine reformi i, kako je rekao potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore Ivan Škorić, visok trošak rada, odnosno da Hrvati imaju najviši bruto od svih u regiji.
[caption id="attachment_303669" align="aligncenter" width="750"]
dr. sc. Guste Santini, photo: Ratko Mavar[/caption]
Međutim, dr. sc. Guste Santini smatra da u ovim i ovakvim uvjetima gospodarstvo neće opstati, bez obzira koliko visoka bila stopa samoeksploatacije. Promjene poreznog sustava trebale bi postati snažna poluga dinamiziranja gospodarskog razvoja, a porezni sustav mora biti jasno dizajniran, konkurentan poreznim sustavima drugih država, dugoročan te mora poreznim obveznicima omogućiti razvoj na osobnoj razini.
- Dosadašnja prohibitivna porezna presija je put u propast nacije, a cilj dobrog poreznog sustava je da poveća poreznu osnovicu umjesto da je proširuje. Porezna reforma za koju se zalažemo polazi od potrebnog izravnog smanjenja porezne presije na faktore proizvodnje i postojećeg poreznog opterećenja općeg poreza na potrošnju. U narednom bi razdoblju trebalo povećati poreznu stopu PDV-a u turizmu do razine standardne stope. Smatram prihvatljivim povećanje porezne stope od 13 posto, kolika je danas, na 25 posto tijekom naredne četiri godine, zaključio je Santini.
Također, Santini smatra da bi se porezni prihodi od trošarina trebali povećati za najmanje 20 posto u odnosu na sadašnje te se zalaže za prohibitivno oporezivanje zagađivača, jer takve se poreze ne određuje kao trošarinske poreze u sadržajnom pogledu, već poreze kojima je cilj unapređenje zaštite okoliša.
Porezni trendovi i prepruke Europske unije
Svima je jasno da je porezni sustav važan element kvalitetnog poslovnog okruženja. Što su porezi jednostavniji, stabilniji i neutralniji prema različitim oblicima ulaganja odnosno financiranja to se više doprinosi većim ulaganjima. Za poslovne odluke i ulagače od velike su važnosti učinkovita porezna uprava, pravna sigurnost, stabilnost, predvidljivost i jednostavnost.
- Porezni sustav mora se temeljiti na dva osnovna načela, a to su pravednost i učinkovitost, kazala je zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić i dodala kako se podupiranje radnih mjesta, inovacija i investicija najviše ističe na razini EU. Također, razmišlja se o tome kako inovacijama potaknuti jači gospodarski rast.
Među preporukama Europske komisije zemljama članicama su proširenje porezne osnovice poreza na dobit i smanjenje stopa, porezni poticaji za istraživanje i razvoj, te digitaliziranje usluga što znači automatsko olakšavanje ispunjavanja poreznih prijava. Osim toga, treba poticati zapošljavanje smanjenjem stopa poreza na dohodak, smanjenjem stopa socijalnih doprinosa i uvođenjem sniženih stopa PDV-a na određene proizvode.
- Konačno bi bio red da kao jedna samostalna i suverena država kažemo hoćemo li decentralizaciju ili nećemo. Ako hoćemo u kojem vremenskom periodu ćemo je postići i koje su pretpostavke i preduvjeti za to. A opet možemo biti iskreni i reći da nećemo zato što ne vjerujemo lokalnim jedinicama jer mislimo da dobro ne upravljaju. Ali trebamo onda postaviti neke kriterije po kojima ćemo početi pratiti kvalitetu njihovog rada i poticati ih na tu izvrsnost koju želimo. U svakom slučaju treba odlučiti što želimo i da jednom svi znamo i prestanemo na to gubiti vrijeme te da napokon počnemo djelovati na gospodarskom razvoju i rastu, izjavila je Maletić.
Glavni problemi i kako ih riješiti
U svojoj prezentaciji izv. prog. dr. sc. Nika Šimurina s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu istaknula je da Hrvatski porezni sustav postoji od osamostaljenja Republike Hrvatske, a njegova je reforma završena, uvjetno rečene, 1998. godine uvođenjem PDV-a. Naš porezni sustav je nestabilan zbog učestalih promjena osnovnih elemenata oporezivanja unutar temeljnih poreznih oblika, a slab porezni moral visoka razina sive ekonomije čine ga neracionalnim.
Kao ključne probleme prof. Šimurina smatra nedovoljno učinkovit i složen sustav socijalnih naknada čime se destimulira rad.
- Jedan od razloga za takvo stanje su razlike u osiguravanju naknada na lokalnoj i središnjoj razini, a loše organiziran sustav socijalnih naknada ne može pružiti odgovarajuću potporu dohotku, smatra Šimurina i zaključuje da ako se kao jedan od najvažnijih ciljeva porezne politike postavi poticanje gospodarskog rasta porezna reforma treba biti usmjerena prema smanjenju poreznog i neporeznog opterećenja i pojednostavljenju poreznog sustava.