Hrvatska
StoryEditor

Savjetnici bivših vlada nam dijele lekcije, a sami nisu riješili problem

06. Studeni 2014.

Potpredsjednik Vlade Branko Grčić najavio je u četvrtak da će se o proračunu za 2015. godinu vjerojatno govoriti idući tjedan, te se ponovno osvrnuo na najnovije prognoze Europske komisije o hrvatskom gospodarstvu.

"O proračunu ćemo vjerovatno idući tjedan govoriti. U ovom trenutku zaista ne bih to mogao komentirati. Strpite se još par dana i proračun ide u proceduru", izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvitka i EU fondova Grčić nakon sjednice Vlade, odgovarajući na upit novinara.

Na pitanje kako gleda na interpretacije da je Hrvatska zatajila Europskoj komisiji milijarde kuna deficita, što je po nekim tumačenjima stvar metodologije, Grčić je kazao da je metodologija prilagođena, te u tom smislu ne bi smjelo biti odstupanja.

"Ne znam na koji dio mislite. On (Lovrinčević) govori da nisu u proračun uključeni dugovi zdravstva, a mi već dvije godine uporno saniramo to zdravstvo, uključujući 2014. godinu. O čemu pričamo, kako to da nisu uključeni dugovi zdravstva? Tu poruku ne razumijem. Vrlo često kolege ekonomisti, koji su čak bili savjetnici recentnih vlada, nama dijele lekcije, a zapravo nisu rješili problem jer su ti dugovi nastali u vrijeme kada su bili savjetnici. Pa u tom dijelu očekujem bar da budu korektni", poručio je Grčić.

Odgovorio je i na upit novinara u vezi sniženih prognoza Europske komisije za hrvatsko gospodarstvo, prema kojima se ove godne očekuje pad BDP-a od 0,7 posto, a u idućoj skroman rast od 0,2 posto, kazavši da su stope gospodarskog rasta za Hrvatsku korigirane neznatno u ovome trenutku isključivo zbog činjenice da Europa nije išla onim putem kojim je trebala, a neke naše ključne komponenete za gospodarski oporavak izuzetno ovise o Europi.

"Ako Europa ide dolje lagano, onda će se to sigurno osjetiti i u Hrvatskoj. Neki dan sam istaknuo tri ključna elementa koja pokazuju da je integracija u EU dala određeni efekt. To je izvoz, koji je 20 posto veći u zemlje EU, što nije slučajno, već je definitivno rezultat integracije u jedinstveno tržište. Drugo su izravna inozemna ulaganja, koja su porasla četiri puta u šest mjeseci ove godine u odnosu na šest mjeseci prošle. I ono što je važno, od osam mjeseci, u sedam je rasla industrijska proizvodnja, dok je broj nezaposlenih u ovom trenutku 40 tisuća manji na Zavodu nego u isto vrijeme prošle godine", izjavio je Grčić.

Osvrnuo se i na to da se u medijima forsira priča da nezaposlenost lagano raste nakon što je turistička sezona gotova, istaknuvši da je to prirodni proces svake godine.

"Međutim, važno je mjerenje nezaposlenosti danas u odnosu na godinu dana. I tu isto tako postoje neki pozitivni pokazatelji. Ali kažem, nismo zatvorena ekonomija, mi smo izrazito otvorena ekonomija, podložna utjecajima izvana, prije svega s europskog tržišta, pa te posljedice osjećamo i u projekciji gospodarskog rasta", ustvrdio je Grčić.

Ponovio je i da je posebno važno kad se mjerimo s drugim zemljama EU, da je Hrvatska tek godinu dana članica, dok su tranzicijske zemlje sedam ili 10 godina u režimu EU fondova.

"Neke od njih su ogromne novce iskoristile i to jako dobro upotrijebile za jačanje svojih ekonomija, za jačanje konkurentnosti i te otpornosti na utjecaje krize. Treba reći i da su bile u režimu prekomjernog deficita i makroekonomskih neravnoteža prije nas i uredno su tih 7 zadnjih godina iskoristile za provedbu svih tih mjera. Mi smo u tom smislu u malom zakašnjenju, ali ja definitivno vidim da ćemo i mi u idućih tri, četiri, pet godina dovesti to itekako u red", rekao je Grčić.

19. travanj 2024 21:14