Upozorivši da su hrvatski umirovljenici među najsiromašnijima u Europi, SDP je u četvrtak predstavio pet mjera za povećanje mirovina, koje bi omogućile pristojniji život sadašnjim umirovljenicima, a ne bi dovele u pitanje financijsku održivost javnih financija i mirovinskog sustava.
>>>Grbavac: Hrvatski građani trebaju udvostručiti izdvajanja za mirovinu
Povećanje mirovina jedan je od strateških ciljeva SDP-ove politike, s obzirom da u Hrvatskoj više od 800.000 umirovljenika prima mirovine ispod 3000 kuna, dok oko 450.000 njih ima mirovine ispod 2000 kuna i nalazi se ispod praga siromaštva.
Promjena švicarske formule za usklađivanje mirovina
SDP predlaže da se radi zaustavljanja pada mirovina promjeni tzv. švicarska formula za usklađivanje mirovina, tako da se promjene omjeri unutar formule, a mirovine više usklađuju s rastom plaća nego s rastom troškova života (80:20).
To bi godišnje povećalo sredstava za mirovine za 350 milijuna kuna, kazao je na predstavljanju mjera politički tajnik SDP-A Davorko Vidović.
>>>Plenković: Smisao mirovinske reforme je održivost sustava i primjerenost mirovina
Na povećanje mirovine trebao bi se odraziti i rast BDP-a, pa SDP predviđa još jedno, treće po redu, godišnje usklađivanje mirovine, i to za polovicu rasta BDP-a te godine, što bi bilo za rast mirovina značilo dodatnih 500 milijuna kuna.
U SDP-u drže da prijevremeno umirovljenje ne treba dodatno penalizirati, kako to predlaže Vlada, nego stimulirati duži ostanak u svijetu rada, pa bi svi oni sa stažem dužim od 41 godine trebali dobiti dodatnih 10 posto veću mirovinu, čime bi se približili postotku od 70 posto prosječne plaće koju su primali.
Uvođenje socijalne mirovine
Dodatak od 27 posto ne treba dirati i treba ostati i za sve tzv. dvostupne mirovine, a za 60.000 građana starijih od 66 godina bez uvjeta za ostvarenje mirovina SDP predlaže uvođenje socijalne mirovine, koja bi bila viša od pomoći za uzdržavanje.
>>>Pavić: Pogledat ćemo kako povećati mirovine unutar proračunskih mogućnosti
"Naše mjere nisu tek popis želja, već realna mogućnost, pod uvjetom da postoji politička volja da se našim umirovljenicima osiguraju veće mirovine. Trenutačno u našem proračunu postoji gotovo dvije milijarde kuna suficita, novac za porast mirovina može se pronaći“, poručio je Vidović.
Kad je riječ o mirovinama budućih umirovljenika, Vidović smatra kako je to najbolje riješeno 2002. uvođenjem drugog i trećeg mirovinskog stupa.
"Zajedno sa 27 posto dodatka te bi kombinirane mirovine uskoro mogle biti barem jednake, ako ne i više od sadašnjih, a s godinama koje dolaze i više nego mirovine samo iz prvog stupa. U drugom stupu su akumulirane skoro 94 milijarde kuna, a do kraja godine će biti i 100 milijardi. Taj novac nije trošen i predstavlja određeno jamstvo da će ljudi u budućnosti imati mirovine koje će jamčiti puno pristojniji život od sadašnjih umirovljenika", tvrdi Vidović.
Ništa dobro u Vladinu prijedlogu mirovinske reforme
Ocijenio je da u Vladinu prijedlogu mirovinske reforme nema ništa dobro, od prijedloga o ubrzanom skraćivanju razdoblja za povećanje radnog vijeka na 67 godina do najave dodatnog penaliziranja prijevremenog umirovljenja ljudi koji su prisiljeni ići ranije u mirovinu.
>>>Mirovinski sustav pred krahom iako gotovo 100 tisuća ljudi prima prosječnu mirovinu od 232 kune
"Neprihvatljiva je najava de facto ukidanja drugog stupa, ucjenjujući ljude da ako žele imati 27 posto dodatka moraju izaći iz drugog stupa i prenijeti novac u prvi stup. Tu se govori o trošku od 40 milijardi kuna kroz 20 godina, a žele uzeti 94 milijarde kuna da bi potrošili 40 milijardi", kaže Vidović.
Riječ je o nepoštenom poslu u kojem se uzima ljudima na prilično licemjeran način, ucjenjujući ih da dobiju ono što im po Ustavu pripada, rekao je Vidović.
Zastupnik SDP-a Branko Grčić ocijenio je kako je Vlada mirovinskoj reformi pristupila jako nespretno.
>>>Od travnja mirovina veća za 0,94 posto
"Izlazi s probnim balonima koji su vrlo kritični i na kraju se povlači pod pritiskom javnosti i koalicijskih partnera koji razumiju da su neke stvari neodržive. Govori se o povećanju izdvajanja za drugi stup, ali uz smanjenje u prvom stupu. Dakle, prelijevanje iz šupljega u prazno. To nije reforma", rekao je Grčić.