Glavni ekonomist Privredne banke Zagreb (PBZ) Marko Škreb izjavio je danas u Osijeku kako je u Hrvatskoj iduće godine moguć blagi gospodarski rast od oko jedan posto, ali postoje i rizici koji mogu spriječiti taj rast, što će u velikoj mjeri ovisiti o stanju državnog proračuna iduće godine.
Govoreći na skupu PBZ Business Club Škreb je kazao kako se procjene različitih institucija kreću u rasponu od rasta od 1,5 posto do pada od 1 posto.
Dodao je kako će ove godine, unatoč prošlogodišnjim prognozama koje su prema tada raspoloživim podatcima govorile o očekivanom rastu BDP-a od 0,8 posto, gotovo sigurno, po svim pokazateljima, poput pada industrijske proizvodnje, BDP pasti.
Iako drži da bi iduće godine u Hrvatskoj moglo doći do blagog gospodarskog rasta Škreb je kazao kako će taj rast ovisiti ne samo o kretanjima u državnom proračunu nego i odlukama poduzetnika o tome što će i koliko investirati.
Podsjetio je kako u Hrvatskoj BDP pada pet godina uzastopno uz višegodišnji veliki proračunski deficit za kojeg nema naznaka smanjivanja te da, zbog duboke strukturne krize, ne postoji samo jedna mjera koja bi Hrvatsku odmah vratila na stope rasta od četiri do pet posto.
Ocijenio je kako bi za Hrvatsku bilo korisno sklapanje sporazuma s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), o čemu odlučuje Vlada, jer drži da cijena našeg zaduživanja u inozemstvu raste, kreditni rejting nam je smanjen, a Hrvatska se doživljava rizičnijom nego ranije.
Ako imate sporazum s MMF-om cijena inozemnog zaduživanja pada, MMF može biti izgovor za provođenje teških reformi, koje se ne provode željenom brzinom. Od MMF-a se također mogu povlačiti sredstva koja su jeftinija, jer se kamata kreće oko 2 ili 2,5 posto, što je puno povoljnije od posljednje izdane državne obveznice, gdje je stopa bila 5,65 posto, ocijenio je Škreb.