Sedmogodišnjim proračunom Europske unije za razdoblje od 2021. do 2027. planirano je smanjenje sredstava za Zajedničku poljoprivrednu politiku i za kohezijsku politiku za približno po pet posto. Prema mišljenju Davora Škrtića, direktora Eurokonzaltinga iz Pule, ovaj prijedlog Europske komisije potencijalno može značajno utjecati na povlačenje sredstava iz EU fondova u Hrvatskoj, posebno na području poljoprivrede.
>>> HPK: Smanjenje proračuna za europsku poljoprivrednu politiku je neprihvatljivo
Napominje da je Hrvatskoj do 2020. na raspolaganju približno 2,3 milijarde eura za poljoprivredu i ribarstvo te da je nakon početnog nesnalaženja i premalo natječaja s upitnim kriterijima Ministarstvo poljoprivrede ipak uspjelo posložiti kockice, što je znatno ‘povećalo broj otvorenih natječaja s uglavnom objektivnim kriterijima‘. No dođe li do smanjenja sredstava za poljoprivrednike, a vjerojatno će doći, možemo očekivati da će se to odraziti na ukupan iznos sredstava koji će Hrvatskoj biti na raspolaganju u novom programskom razdoblju.
- Činjenica je da to ovisi o velikom broju faktora, uključujući i pregovaračku snalažljivost Ministarstva poljoprivrede s Europskom komisijom. U najtežem slučaju može nam se dogoditi situacija da taman kada naučimo kako efikasno povlačiti sredstva iz EU fondova, izgubimo znatan dio istih koji će nam biti na raspolaganju. Posljednji natječaji i njihov intenzitet objavljivanja od strane Ministarstva poljoprivrede daju nadu da će Hrvatska puno uspješnije koristiti EU sredstva u novom programskom razdoblju. Najvažnije je da se Ministarstvo na vrijeme pripremi za novo programsko razdoblje, kako bi se s povlačenjem sredstava krenulo što ranije. Inače ćemo ponovno čekati četiri do pet godina do prvih natječaja nakon završetka tekućeg programskog razdoblja 2020. – kaže Škrtić.
Što se tiče programskog razdoblja do 2020., očekuje se da će Hrvatska povući sva sredstva namijenjena poljoprivredi i ruralnom razvoju, možda već tijekom sljedeće godine. No Škrtić posebno naglašava da Ministarstvu poljoprivrede ostaje rješavanje pojedinih problematičnih kriterija, a tu prije svega misli na previše naglašenu prednosti manje razvijenijih područja kojima se u pojedinim natječajima potpuno isključuju razvijenije općine i gradovi, iako imaju realnu potrebu za financiranjem ulaganja te slične probleme kao i manje razvijena područja.
>>> Oporba se pita kamo idu državne potpore, stanje nikad gore u poljoprivredi i brodogradnji
- Prvenstveno se to odnosi na Mjeru 7.4, namijenjenu uglavnom jedinicama lokalne samouprave gdje je najveća potražnja za izgradnjom i rekonstrukcijom dječjih vrtića. Ali ukoliko Ministarstvo nastavi s kontinuiranim učenjem i radom na ovom području, vjerujemo da će Hrvatska u idućem programskom razdoblju biti među vodećim zemljama Europske unije u brzini i povlačenju sredstava iz EU fondova pa će i utjecaj promjena i ukupno raspoloživih sredstava za Hrvatsku biti umanjen – smatra Škrtić.
Što se pak tiče kohezijske politike (socijalni fond, investicije u proizvodnji, turizmu, infrastrukturi i drugo), Škrtić procjenjuje da će utjecaj smanjenja ukupno raspoloživih sredstava na korištenje fondova u Hrvatskoj biti zanemariv ili mali, jer je mala vjerojatnost da će Hrvatska u potpunosti iskoristiti cjelokupna raspoloživa sredstva u ovom ili idućem programskom razdoblju. Poručuje da bi za što veće povlačenje novaca iz kohezijskog fonda najkorisnije bilo uključiti što veći broj mladih kvalitetnih ljudi u rad državnih tijela i poboljšati procedure te povećati učestalost objavljivanja natječaja.