18. ožujak 2016.

Slabo gospodarstvo = slaba burza

lider.media
lider.media

Upravitelji fondova ističu da dionice i dioničke fondove treba smatrati izvrsnim oblikom dugoročne štednje. Slažu se i da tržište kapitala ovisi o potezima politike i jačanju gospodarstva

Nakon kraha domaćega tržišta kapitala 2009., što je bila izravna posljedica udara iz inozemstva, burzovno ulaganje za većinu je građana i dalje nepopularno. Mnogi faktori utječu na takvo stajalište, no zasigurno su najvažniji od njih, kažu fondovski menadžeri, strah, nedovoljna izobrazba i usporedba investiranja sa špekulacijom. Zato građani većinu ušteđevine drže u bankama iako su kamatne stope niske.

– Dok su se globalna financijska tržišta u međuvremenu snažno oporavila, zbog pretjerana nepovjerenja pojedinac je izgubio priliku ostvariti veće prinose u odnosu na one koje može ostvariti depozitima. Mnogo je načina na koje to može učiniti: dionice, obveznice, investicijski fondovi i druge investicijske strategije. Glavni su preduvjeti odrediti svoj horizont ulaganja i preispitati svoju sklonost riziku. Treba znati da nijedna investicija nije sto posto sigurna i da diverzificiranje uloženih sredstava smanjuje rizik – savjetuje Igor Filipović niži portfelj-menadžer OTP Investa.

Bez uzrujavanja  

Prije odluke o ulaganju, kaže Filipović, treba proučiti investicijska društva (transparentnost, tradiciju, troškove) s čijom je pomoći i usmjeravanjem lakše krenuti, makar i s manjim ulaganjima. U razgovoru o tržištu kapitala u rizičnijim fondovima ključno je istaknuti, kažu upravitelji fondova, da se dionice i dioničke fondove ne bi trebalo promatrati kroz prizmu brzih zarada, nego kao izvrstan oblik dugoročne štednje.

– Kad bi se tržišta kapitala gledala iz toga kuta, ne bi bilo tolikog uzrujavanja zbog većih ili manjih padova tržišta izazvanih različitim gospodarskim i drugim turbulencijama. Naravno, uvijek će biti i kratkoročnih igrača na tržištu koji smatraju da mogu zaraditi na volatilnosti i koji tako daju tržištu dodatnu likvidnost, ali dugoročnost bi trebala biti glavna misao vodilja većine malih ulagača u dioničke fondove – smatra Boris Guljaš, predsjednik Uprave HPB Investa.

S njim se slaže i Bojan Vuković, član Uprave RBA Investa koji kaže da, iako tržišta kapitala privlače ljude jer na prvi pogled omogućuju brzu i laku zaradu, to nije istina.

– Za uspješno sudjelovanje na tržištima kapitala treba uložiti vrijeme u stjecanje znanja. Katkad ni to nije dovoljno jer uza sve silno znanje treba nadvladati i sebe, tj. svoje emotivne reakcije na ono što se na tržištu događa. Onima koji odluče posvetiti vrijeme kako bi ovladali tom vještinom savjetujem strpljenje. Većini ostalih koji su se u svom životu odlučili baviti nečim drugim, a ne financijskim tržištima, savjetujem da ulože vrijeme kako bi odabrali proizvod ili stručnjaka koji će najbolje odgovarati njihovim potrebama – kaže Vuković.

Nova prilika  Domaćem tržištu kapitala, koje stagnira već godinama, ponovno se pruža prilika. Takva se prilika pružila i prije četiri godine kad je na vlast došla Kukuriku koalicija. Sada tu priliku nudi nova vlada na čelu s Tihomirom Oreškovićem. Iako je njegov mandat počeo upravo suprotno od onoga što je vjerojatno očekivao, žestokim ideološkim borbama i uvredama, postoji tračak nade (barem kod autora ovog teksta) da bi sutra moglo biti malo bolje. Orešković je financijaš, bio je direktor financija velike farmaceutske korporacije, novi ministar financija Zdravko Marić donedavno je bio direktor za tržišta kapitala u Agrokoru. Dakle, preduvjeti, barem oni na papiru, postoje. Matej Modrovčić, predsjednik Uprave Hypo Alpe-Adria-Investa, kaže kako novoj vladi želi sve najbolje jer pred njom nije jednostavan posao. Kad je riječ o njezinu utjecaju na domaće tržište kapitala, to je, ističe, moguće samo jačanjem domaćega gospodarstva.

– Jednostavna je istina da tržište kapitala može biti onoliko jako koliko je jako gospodarstvo koje predstavlja, u tom je smislu burza svojevrsni šlag na tortu. Dakle, slabo gospodarstvo jednako slaba burza. Da bi gospodarstvo bilo održivo i iznadprosječno, njegovu konkurentnost treba jačati smislenim strukturnim reformama. Posebnu pozornost treba posvetiti rezanju birokratskih zapreka koje danas guše poduzetničku inicijativu i investicije te poreznog opterećenja, pogotovo na dohodak od rada, koji je iz neshvatljivih razloga među najvišima u Europi, kao i jačanju pravosuđa koje danas ima problema s običnom naplatom potraživanja. Te tri stvari danas uvelike koče normalne gospodarske tokove, poduzetničku inicijativu i ulaganje. Ako u tome uspiju, a nema razloga da to ne bude tako, postoje ozbiljni izgledi za oporavak i domaćega tržišta kapitala i rast imovine pod upravljanjem fondova rastom raspoloživog dohotka namijenjenoga štednji i ulaganju – kaže Modrovčić i daje primjer susjedne Italije koja se, nakon što je nespremna dočekala krizu i na začelju je prema gospodarskim rezultatima, okrenula reformama u korist gospodarstva.

– Te je reforme vlada Mattea Renzija provela i danas ih provodi pa Italija danas ostvaruje stope rasta među najvišima u Europi. Jednostavan dokaz da se može – zaključuje Modrovčić. Tržište kapitala još je jedan od mnogih kanala financiranja kojima se tvrtkama pruža prilika za poboljšanja vlastite kapitaliziranosti.

Svježi kapital  

Da manjak trgovanja na sekundarnom tržištu i nedostatak novih izdanja odvraćaju ulagače od tržišta i tako smanjuju investicijski potencijal na primarnom tržištu, kaže Miroslav Jurišić, član Uprave Erste Asset Managementa.

– Treba privlačiti strane ulagače i taj svježi kapital iskoristiti za oživljavanje investicijskog ciklusa. U provedbi privatizacijskih postupaka treba omogućiti participaciju šire baze ulagača i nastojati te procese provoditi s pomoću burze u transparentnim procesima. Nužno je ojačati i svijest hrvatskih građana o važnosti tržišta kapitala kako bi izravno ili neizravno sudjelovali u rezultatima ekonomskog rasta. Državna poduzeća koja su već na burzi trebala bi podignuti razinu transparentnosti i otvorenosti tržištu te osnažiti suradnju i povjerenje među sadašnjim i potencijalnim ulagačima kako bi se u slučaju eventualne prodaje mogao povećati interes i u skladu s tim povisiti cijena – zaključuje Jurišić.

Prošle godine na burzi su se gotovo pojavile dionice HAC-a i HEP-a, no vlada Zorana Milanovića nije imala hrabrosti te projekte provesti do kraja. Da ne spominjemo udjele i dionice države u stotinama tvrtki. Nažalost, tržište kapitala ovisi o potezima politike, i to od 1991.