Smanjenju poticaja za stambena štednju se svakako ne radujemo i to je mjera koja sigurno neće pozitivno utjecati na razvoj stambene štednje u Hrvatskoj.
Riječ je odluci koja će donijeti uštede u državnom proračunu u iznosu od 35-40 milijuna kuna godišnje, a koja će izravno pogoditi oko 500.000 građana koji u stambenim štedionicama prosječno štede oko 3.800 kuna godišnje, kazali su iz Wüstenrot stambene štedionice.
Ističu kako će istodobno ova odluka imati i značajan negativan efekt na prihodovnoj strani državnog proračuna zbog mogućeg smanjenja poslovanja stambenih štedionica te potencijala za stambeno kreditiranja građana na ionako izazovnom tržištu.-Mi u Wüstenrotu smo svjesni teškog okruženja u kojem poslujemo i činjenice da svaki segment društva treba podnijeti dio tereta u pokušaju konsolidacije javne potrošnje i ukupnog gospodarstva. Ono što nas je razočaralo je činjenica da je odluka donesena unatoč analizi sustava stambene štednje iz koje je razvidno da postoje dramatične razlike u poslovanju među stambenim štedionica koje posluju na tržištu.-kažu u priopćenju.
Konkretno, kao osnovni razlog zbog kojega je država smanjila poticaje za stambena štednju naveden je nepovoljan omjer između klijenata koji štede i klijenata koji realiziraju stambeni kredit.
- Mi u Wüstenrot stambenoj štedionici imamo 90% svih štednih uloga plasirano u stambene kredite građanima, u proračun vraćamo kroz svoje poslovanje 2,5 puta više nego što proračun isplaćuje poticaja našim klijentima, imamo udio loših kredita u ukupnima oko 1% što je 6 puta niže nego je prosjek tržišta, naši korisnici stambenih kredita uživaju maksimalnu zaštitu socijalnog standarda kroz fiksnu kamatnu stopu cijelo vrijeme otplate kredita i na našem primjeru je apsolutno jasno da sustav stambena štednje može biti efikasan i vrlo profitabilan za državu.Unatoč smanjenju poticaja namjeravamo nastaviti provoditi našu dugoročnu poslovnu politiku i zadržati lidersku poziciju na tržištu u poslu koji najbolje radimo, a to je riješavanje stambenog pitanja građana RH odobravanjem stambenih kredita sa fiksnim kamatnim stopama.Stambena štednja kao oblik štednje za vlastiti krov nad glavom nije samo pitanje upravljanja osobnim financijama već je i pitanje opće kulture i stanja svijesti svake ozbiljnije Države koja skrbi o svojim građanima. Stambena štednja ima tradiciju dugu gotovo 100 godina u Njemačkoj i Austriji i već se duboko ukorijenila i u Češkoj, Slovačkoj i Madžarskoj gdje je važan faktor tih država u rješavanju stambenog pitanja građana i nikada u povijesti niti jedna stambena štedionica nije otišla u stečaj, nije tražila nikakvu pomoć ili sredstva za sanaciju od strane Države i nikada nigdje nisu ukinuti poticaji za stambenu štednju. Nadamo se da se u Hrvatskoj neće prekinuti ova tradicija.-zaključili su.