Korona i biznis
08. srpanj 2014.

Šonje: Hrvatska je već sada istovjetna Grčkoj po izostanku strukturnih reformi

lider.media
lider.media

U Hrvatskoj su reforme ipak moguće, zaključak je sudionika okruglog stola magazina Banka i Hrvatske udruge banaka, održanog danas u Zagrebu na temu „Jesu li reforme ipak moguće?“.

Uvodna izlaganja održali su Velimir Šonje iz Arhivanalitike i profesor Ivan Koprić s Pravnog fakulteta u Zagrebu te su sudjelovali u raspravi s ministrom uprave Arsenom Baukom i Martinom Dalić, bivšom ministricom financija i saborskom zastupnicom HDZ-a.

„O reformama se govori kao o mrtvacu kojeg treba oživjeti“, rekao je Velimir Šonje, koji je na početku dao definiciju reformi kao promjena koje se očituju aktiviranjem ekonomskih resursa radi postizanja veće efektivnosti i efikasnosti. Šonje je podsjetio na osam preporuka za reforme koje je Hrvatska dobila od Europske komisije, od reforme tržišta rada do kontrole javnih financija, te zaključio da je Hrvatska već sad istovjetna Grčkoj u smislu izostanka strukturnih reformi.

Sudionici su se složili da se u Hrvatskoj moraju odrediti što bi trebali biti ciljevi reformi, i kako bi ti ciljevi trebali biti međusobno komplementarni i usklađeni među provoditeljima tih reformi. Tako bi se došlo do održivog sustava javne uprave koji bi bio na usluzi građanima. Ministar uprave Arsen Bauk priznao je kako su reformski napori u Vladi usklađeni na razini ministara, no da je nužno popraviti suradnju između ministarstava kako bi se ti ciljevi proveli. Bauk je najavio i nastavak reforme sustava javne uprave u sljedećih godinu i pol mandata, kroz proširenje usluge e-građani, reformu službeničkog sustava i njegovo stavljanje pod Zakon o radu te novi sustav nagrađivanja za koji bi trebalo biti i novca u proračunu.

Martina Dalić upozorila je na to da u Hrvatskoj nema previše vremena za postizanje konsenzusa oko nužnih reformi, već se one moraju provoditi, ali kako se boji da ni u glavnim političkim strankama nije riješeno osnovno ideološko pitanje o tome jesmo li izašli iz socijalizma.

Profesori Zdravko Petak s Fakulteta političkih znanosti i Ivan Koprić s Pravnog fakulteta rekli su kako smo posljednjih desetak godina svjedočili nizu manjih reformskih poteza koji su poboljšali stanje u javnoj upravi, ali su se složili i s ostalim sudionicima rasprave da je zemlji nužan ozbiljan reformski zamah u cijelom nizu polja unutar javne uprave, ali i puno šire od toga.

Tako je profesor Petak naglasio kako reforma sustava javne uprave neće imati smisla bez koordinacije s reformama u sustavu lokalne samouprave i ostalim sektorima, poput gospodarstva.

Posebno je naglasio kako je Hrvatska unatoč inicijalnom nerazumijevanju javnosti uvela postupak procjene učinaka propisa, jedan od ključnih alata za provedbu bilo kakve odluke, politike i reforme. Petak je podsjetio i na klasični politološki nalaz da reformističke vlade najčešće ne dobivaju sljedeće izbore, što je značajan faktor u nevoljkosti vlada i političkih elita za provođenjem reformi. Dugoročno, Hrvatskoj je nasušno potreban održivi sustav javne uprave, bez kojeg se zemlji ne piše dobro.

Koprić je dodao i kako je svaka reforma ideološko i tehničko pitanje, jer trebaju biti jasne vrijednosti kojima se vodimo u kreiranju ciljeva koje želimo postići. Naglasio je neke od nedostataka koji priječe reforme javne uprave, a među njima je govorio i o tome da u Hrvatskoj nema adekvatnog obrazovanja ni sistematizacije radnih mjesta za javnu upravu.

Podsjetio je na to kako se razgovori o reformi prečesto svode na priče o rezovima, što treba minimizirati ako želimo doći do održivih rješenja.