Restriktivna fiskalna politika pogrešna je politika u uvjetima stagnacije gospodarstva, bez obzira na to je li prije krize bila rastrošna ili nije.
Hrabra bi politika u hrvatskom slučaju bila spora deprecijacija kune, no kako je Hrvatska zadužena zemlja to bi trebalo napraviti uz dogovor s međunarodnim kreditorima kako dug ne bi naglo skočio zbog rasta vrijednosti eura. Ne zna je li to izvedivo, no Hrvatska je poput još nekih zemalja uhvaćena u zamku niske zaposlenosti i treba nam hrabrosti u osmišljavanju ekonomskih poteza - to je suština poruke lorda Roberta Skidelskog, britanskog ekonomskog povjesničara, političara i pisca koji je na poziv HGK stigao u Zagreb održati predavanje o fiskalnoj i monetarnoj politici u doba recesije. Možda se nekome ne sviđa to što je lord Skidelsky kejnezijanac (Skidelsky smatra kako je Keynesova mješavina pragmatizma i realizma primjenjivija i aktualnija nego ikad prije. Za njega je Keynes i dalje vrlo relevantan za razumijevanje financijskog kolapsa 2007. – 2008.) no bez obzira na to hrvatska bi se i fiskalna i monetarna vlast trebala poklopiti po ušima, jer baš nitko iz Vlade ni HNB-a nije došao na predavanje - a bili su, tvrdi prvi čovjek HGK Nadan Vidošević, pozvani svi! Predstavnici Ekonomskog instituta te Instituta za javne financije, zagrebačkog Ekonomskog fakulteta ili HUB-a ne mogu nadomjestiti nositelje politika o kojima se raspravljalo. Uspoređujući ovu Veliku recesiju s Velikom depresijom iz 1929. godine kazao je kako je razlika upravo u fiskalnim stimulansima koji su zbog Zlatnog standarda izostali ‘29.-te. To nas drži iznad ruba, no učinci nisu isti s obje strane oceana. Uspoređujući učinke fiskalne stimulacije u SAD-u i Velikoj Britaniji lord je zaključio kako je unatoč tome što je Britanija zapravo tiskala novac u vrijednosti tri bilance središnje banke, a SAD u vrijednosti dvije bilance, utjecaj na BDP u Americi je dvostruko veći. - Prihvatio bih kejnezijanski model potrošnje i stimuliranja, ali uz značajnu dozu Friedmanovog monetarizma. Tržišna gospodarstva više nisu stabilna, stara rješenja ne djeluju, treba nam novi pogled. Program konsolidacije proračuna europskih zemalja nije rješenje, jer su zemlje dobile kontrakciju, ali ne i ekspanziju - kaže lord Skidelsky dodajući da to uspijeva samo Njemačkoj, jer ima viškove, sve ostale zemlje takva će politika vući na dno.Keynes je u svoje doba vlasti poručio - pobrinite se za zaposlenost i proračun će se pobrinuti sam za sebe; danas se, upozorava, radi obrnuto. Baš kao i u Hrvatskoj.- U redu je da targetiranje inflacije bude cilj vaše središnje banke, ali taj bih cilj proširio na ostvarivanje visoke zaposlenosti i to tako da cijelo vrijeme brine o dostupnosti kredita, to bi trebala biti zadaća centralne banke - savjetuje nam lord Skidelsky dodajući da je zadaća Vlade da privuče investicije, sugerirajući da treba smanjiti tekuću potrošnju koja se financira porezima i povećati kapitalnu potrošnju koja rezultira novim zapošljavanjem. Hrvatska nije iskoristila izvoznu potražnju, a to će zahtijevati određenu korekciju tečaja. Slobodno tržište očito ne može riješiti modernu krizu i prebrzo je ekonomiste poput Marxa, Keynesa, Schumpetera ili Hayeka gurnula na police povijesti. Upravo su to materijali koje sada treba čitati, savjetuje lord Skidelksy. U protivnom ćemo se čudom čuditi što se događa jabuci koja nije pala zbog gravitacije (gravitaciju razumijemo) nego je vjetar nepovratno nosi.