22. rujan 2016.

Stambene štedionice već bilježe 10-postotni rast kreditiranja

lider.media
lider.media

Stabilni državni poticaji na štednju  i uvođenje od početka godine novih kunskih  kredita u ponudu svih naših štedionica, čini se, daje  prve pozitivne  rezultate na planu povećana kreditiranja. Tako je, primjerice, pet hrvatskih stambenih štedionica u osam i pol ovogodišnjih mjeseci svojim klijentima ukupno, prema neslužbenim podacima, već plasiralo oko 690 milijuna kuna stambenih kredita, što je 10-ak posto više nego u istom  razdoblju  lani.

Ovogodišnji su rezultati tim vrijedniji zna li se da su štedionice i u godini prije ostvarile 10-postotni rast plasmana, i da, na drugoj strani, u zadnje dvije  godine stagnira bankarsko stambeno kreditiranje.

Štedioničari ne kriju kako su i ove godine očekivali povećanu potražnju za njihovim povoljnim kreditima. Razlog više je i što im i novouvedeni varijabilni državni poticaji sada i  dugoročno jamče  da  će štednja u stambenim štedionicama i njihovi krediti  i ubuduće ostati atraktivani i konkurentni proizvodi, bez obzira na kretanje kamate na tržištu. Dakako, i dalje najznačajnija sustavna  prednost je da se krediti štedionica, znači i oni (stari) eurski i (novi) kunski, uz to što jedini na našem tržištu imaju fiksnu kamatu tijekom cijelog perioda otplate, nude po iznimno povoljnim kamatama koje se kreću od 2,99 do 5,10 posto godišnje ovisno o udjelu vlastitih sredstava.

Iz Prve stambene dodaju kako su zadovoljni što sve više građana odgovorno procjenjuje  sigurnost na dulji rok i realizira  kredite  u štedionicama. Da ispravno postupaju govore i činjenice da su ti krediti u zadnjih pet-šest godina postali i do pet puta manje rizični od drugih na financijskom  tržištu.

Podsjetimo kako je, uz redovne (eurske) kredite za međufinanciranje koje godinama imaju sve štedionice, od početka godine svih pet štedionica u svoju ponudu uvelo i kunske stambene kredite s fiksnom kamatom. U Wüstenrot štedionici, primjerice, kažu kako njihov novi kunski kredit s kamatom od prosječno 4,99 posto na rok otplate od 20 godina, kao i njihovi ostali krediti, ima fiksnu kamatu tijekom cijelog perioda otplate kredita. Samo ova štedionica u 2016. godini planira, recimo, ostvariti  rast  ukupna  stambenog kreditiranja u odnosu na prošlu godinu od najmanje 10-ak posto, odnosno na  220  milijuna kuna od čega bi i do petina mogla biti onih u kunama.

Premda u ukupnoj aktivi hrvatskih kreditnih institucija sudjeluju  sa svega 1,96 posto, udjel stambenih štedionica u ukupno novoodobrenim stambenim kreditima, nakon i ove godine ostvarena rasta plasmana svih naših štedionica, mogao bi se, kažu analitičari, popeti i na 30-ak posto. Drugim riječima, sve su  bliže razinama da gotovo svaki treći stambeni  kredit uskoro na hrvatsko tržište dolazi iz naših stambenih štedionica.

Autor: Nikola Prskalo