Stabilni državni poticaji na štednju i uvođenje od početka godine novih kunskih kredita u ponudu svih naših štedionica, čini se, daje prve pozitivne rezultate na planu povećana kreditiranja. Tako je, primjerice, pet hrvatskih stambenih štedionica u osam i pol ovogodišnjih mjeseci svojim klijentima ukupno, prema neslužbenim podacima, već plasiralo oko 690 milijuna kuna stambenih kredita, što je 10-ak posto više nego u istom razdoblju lani.
Ovogodišnji su rezultati tim vrijedniji zna li se da su štedionice i u godini prije ostvarile 10-postotni rast plasmana, i da, na drugoj strani, u zadnje dvije godine stagnira bankarsko stambeno kreditiranje.
Štedioničari ne kriju kako su i ove godine očekivali povećanu potražnju za njihovim povoljnim kreditima. Razlog više je i što im i novouvedeni varijabilni državni poticaji sada i dugoročno jamče da će štednja u stambenim štedionicama i njihovi krediti i ubuduće ostati atraktivani i konkurentni proizvodi, bez obzira na kretanje kamate na tržištu. Dakako, i dalje najznačajnija sustavna prednost je da se krediti štedionica, znači i oni (stari) eurski i (novi) kunski, uz to što jedini na našem tržištu imaju fiksnu kamatu tijekom cijelog perioda otplate, nude po iznimno povoljnim kamatama koje se kreću od 2,99 do 5,10 posto godišnje ovisno o udjelu vlastitih sredstava.
Iz Prve stambene dodaju kako su zadovoljni što sve više građana odgovorno procjenjuje sigurnost na dulji rok i realizira kredite u štedionicama. Da ispravno postupaju govore i činjenice da su ti krediti u zadnjih pet-šest godina postali i do pet puta manje rizični od drugih na financijskom tržištu.
Podsjetimo kako je, uz redovne (eurske) kredite za međufinanciranje koje godinama imaju sve štedionice, od početka godine svih pet štedionica u svoju ponudu uvelo i kunske stambene kredite s fiksnom kamatom. U Wüstenrot štedionici, primjerice, kažu kako njihov novi kunski kredit s kamatom od prosječno 4,99 posto na rok otplate od 20 godina, kao i njihovi ostali krediti, ima fiksnu kamatu tijekom cijelog perioda otplate kredita. Samo ova štedionica u 2016. godini planira, recimo, ostvariti rast ukupna stambenog kreditiranja u odnosu na prošlu godinu od najmanje 10-ak posto, odnosno na 220 milijuna kuna od čega bi i do petina mogla biti onih u kunama.
Premda u ukupnoj aktivi hrvatskih kreditnih institucija sudjeluju sa svega 1,96 posto, udjel stambenih štedionica u ukupno novoodobrenim stambenim kreditima, nakon i ove godine ostvarena rasta plasmana svih naših štedionica, mogao bi se, kažu analitičari, popeti i na 30-ak posto. Drugim riječima, sve su bliže razinama da gotovo svaki treći stambeni kredit uskoro na hrvatsko tržište dolazi iz naših stambenih štedionica.
Autor: Nikola Prskalo