Ne samo da se za razliku od svojih prethodnika Marko Krištof, ravnatelj Državnog zavoda za statistiku, ne ustručava ulaziti u polemike nego to čini (i) na društvenim mrežama! ‘Surfanje‘ mrežama utoliko je lakše što Krištof (na dužnosti je godinu dana) ima tek 34 godine, što je, i kada je riječ o nakani da se stari sustav razbuca, prilična prednost.
Iako će to razbucavanje biti prilično teško - em nema novca nužnog za izgradnju potpuno nove i trenutačno nepregledne internetske stranice, em nema dovoljno kvalitetnih kadrova za sve što je naumio učiniti. Nedostaje barem 90 matematičara, programera i računovođa, ali unatoč tome mnogobrojna su istraživanja već u tijeku.
• Koliko je statistika kao jedan od alata za donošenje gospodarske politike pouzdana i vjerodostojna? Komunikacija u vezi s popisom stanovništva nije baš najbolje odrađena, čime se smanjilo i povjerenje u DZS.
- Način komunikacije otad je znatno poboljšan, iako razloga za nepovjerenje nema. Otprilike tri četvrtine statistike proizvodi se u skladu s najboljom praksom EU, a s regulativom smo potpuno usklađeni, drukčije ne bismo ni mogli postati članica. Doduše, za određena područja postoje propisane derogacije jer je nemoguće odmah proizvesti sve što se traži, ali u tim slučajevima propisano je vrijeme prilagodbe. Najbolji su primjer nacionalni računi. Provedbom nove ESA-e, Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa, morat ćemo izraditi tromjesečne nacionalne račune i za razdoblje od 1995. do 2000. - Hrvatska je to uspostavila tek 2000.godine - ali vremena je dovoljno, rok je 2020. godine. Sve je drugo usklađeno i potpuno pouzdano.
• No prostora za manipulacije statistikom ipak ima. Uoči posljednjih izbora korigiran je BDP, naravno na više, i to zbog Carine, koja je zaboravila cijeli jedan izvezeni brod.
- Sve je manje takvog prostora, posebno u dijelu fiskalne i makroekonomske statistike, koja je pod ogromnim povećalom europskih institucija i stručne javnosti. Statistika se u posljednjih deset godina promijenila, najprije zbog korupcijske afere Eurostata, potom i zbog grčke krize i lažiranja fiskalnih podataka. No danas je EU temeljen na automatskim ‘stabilizatorima‘, na odlukama koje se događaju automatski. Primjer je Uredba o prekomjernom dugu i deficitu. Onoga trenutka kada statistika pokaže da su podaci neke zemlje iznad propisane granice pokreću se strogo definirane mjere. Uostalom, za svaki naš proizvod moramo izraditi izvještaj o kvaliteti (Eurostat kontrolira i kvalitetu izvora), pa je mogućnost manipulacije reducirana na najmanju mjeru. Također, više ne postoji mogućnost da se uvoz ili izvoz smanje, odnosno povećaju, jer je od 1. srpnja 2013. i Extrastat, koji ‘mjeri‘ robnu razmjenu s trećim državama, dio europskog sustava robne razmjene s inozemstvom i svi se podaci automatski transferiraju, a Intrastat, sustav podataka o robnoj razmjeni između članica, jače se kontrolira.
• Koliki je ukupni udjel sive ekonomije?
- Godinama javnost barata brojkom od oko 30 posto. No ta je brojka izračunata ekonometrijskom metodom MIMIC, koja se temelji na stiliziranim činjenicama poput povjerenja u institucije, potencijalno najviše porezne evazije i slično. No s takvim pristupom siva ekonomija u Njemačkoj čini više od 15 posto BDP-a, što sigurno nije točno. Mi se držimo definicije nepokrivene ekonomije, one koju službena statistika nije uspjela istražiti, a koja iznosi oko deset posto. Upravo zato ćemo objaviti priopćenje o sivoj ekonomiji jer je to pitanje javnosti itekako zanimljivo.
>>> Cijeli intervju pročitajte u tiskanom izdanju Lidera