Ukupni depoziti građana Republike Hrvatske u bankama i štedionicama su unatoč krizi od kraja 2008. do kraja kolovoza ove godine povećani za nešto više od 35 milijardi ili za 24,1%, te su dosegli rekordan iznos od 180,5 milijardi kuna. Riječ je o prosječnom godišnjem rastu od 4,7% koji je ipak značajno skromniji u uspredbi s dinamikom rasta depozita građana u pretkriznom razdoblju kada su od 1999. do 2008. bankovni depoziti građana u prosjeku rasli za 15,9% na godinu.
Kako se navodi u analizi Zagrebačke banke o depozitima građanja RH u razdoblju od 2009. do 2013. godine, štednja građana se nije povećala samo u apsolutnom iznosu, nego i mjerena udjelom u ostvarenom bruto domaćem proizvodu. Taj se udio povećao s 42,3% na kraju 2008. godine na 53,2% na kraju 2012., odnosno na procijenjenih 53,8% krajem kolovoza ove godine.
Takvo značajno povećanje udjela štednje u BDP-u je, unatoč njenom nastavljenom rastu, ipak prvenstveno posljedica snažne kontrakcije bruto domaćeg proizvoda u promatranom razdoblju (za više od 12% u realnom izrazu, odnosno nominalno za oko 8 milijardi kuna ili za 2,4%). Istodobno se zaduženost građana u bankama i štedionicama počela nakon dosegnutog vrhunca s udjelom od 40,2% u BDP-a na kraju 2010. godine značajno relativno smanjivati. Tako je na kraju prošle godine smanjena na 39,3% ostvarenog bruto domaćeg proizvoda, da bi se tijekom ove godine dodatno smanjila na procijenjenih 38,2% BDP-a krajem kolovoza.
Lako se može uočiti da je u posljednje dvije godine osim relativnog smanjenja zaduženosti (mjerenog udjelom u BDP-u) došlo do njenog smanjenja i u apsolutnum iznosu. Tako se ukupna kreditna zaduženost građana u bankama i štedionicama nakon vrhunca ostvarenog krajem srpnja 2011. u iznosu od 133,3 milijarde kuna postupno počela smanjivati i u apsolutnom iznosu, te je krajem kolovoza ove godine pala na 128 milijardi kuna. Samo u posljednjih dvanaest mjeseci ona je smanjena za 1,9 milijardi kuna, odnosno za 1,5%.
Građani promijenili ponašanje
Zamjetno je da se uspredo s produbljavanjem i produžavanjem ekonomske krize ponašanje građana značajno promijenilo. Pretkriznu, ponekad i neumjerenu, sklonost zaduživanju i potrošnji zamijenila je povećana opreznost pri odlučivanju o ulasku u nove investicije i nesklonost potrošnji, osobito trajnijih potrošnih dobara utemeljenoj na zaduživanju. Na taj je način došlo do dodatnog usporavanja aktivnosti u cijelom gospodarstvu, ali je povećana skonost štednji istodobno rezultirala značajnim porastom neto štednje građana.
Neto štednja građana u bankama i štedionicama, definirana kao razlika njihovih ukupnih depozita i kreditnih obveza, je tako s približno 16 milijardi kuna krajem 2008. povećana na čak 52,4 milijarde kuna na kraju kolovoza ove godine.
Više nego trostruko povećanje neto štednje građana u tako kratkom razdoblju posljedica je istodobnog suzdržavanja od potrošnje i investicija u nesigurnom ekonomskom okruženju i na toj osnovi generiranog povećanja depozita, čak i u okolnostima smanjivanja realnog raspoloživog dohotka sektora kućanstava i narasle nezaposlenosti, ali i vrlo izraženog procesa njihova razduživanja, posebno u posljednje dvije godine. U te je dvije godine prirast neto štednje u apsolutnom iznosu bio i daleko najveći u cijelom promatranom razdoblju.
Ukupni depoziti građana u bankama i štedionicama od prosinca 2010. porasli su za 19,4 milijardi kuna ili prosječno za 4,4% na godišnjoj razini. Pritom je oročena štednja rasla zanemarivo sporijim prosječnim godišnjim tempom (+4,3%) od neoročenih depozita (+4,5%), te je tako ročna struktura depozita građana neznatno promijenjena.
Nepovoljna činjenica je da više od polovice svih oročenih depozita čine depoziti s rokovima oročenja do jedne godine (odnosno 42,4% svih depozita krajem kolovoza ove godine), a manje od jedne četvrtine oni oročeni na razdoblja od jedne do dvije godine (koji čine 18,1% svih depozita krajem kolovoza ove godine) i preko dvije godine (18,3% svih depozita).
Udio stambene štednje 22,4 posto
Povoljnim se, međutim, može smatrati tendencija postupnog smanjivanja udjela depozita s rokovima oročenja do jedne godine (s 48,4% na kraju 2010. na 42,4% u kolovozu ove godine) u korist postupnog povećavanja udjela depozita s rokovima oročenja između jedne do dvije godine (s 14,4% na 18,1%) i depozita s rokovima oročenja dužim od dvije godine (s 16,1% na 18,3%). Zanimljivo je da udio stambene štednje u oročenim depozitima na rokove duže od dvije godine čini 22,4% svih depozita te ročnosti u svim bankama i štedionicama zajedno.
U valutnoj strukturi depozita građana u bankama i štedionicama tradicionalno dominiraju depoziti u stranim valutama i promjene su u tom pogledu vrlo male. Tako je na kraju prosinca 2010. godine od svih depozita građana čak gotovo tri četvrtine bilo onih u stranim valutama, da bi se njihov udio do kolovoza ove godine ipak postupno smanjivao do 73,5%.
Ako štednji u stranim valutama dodamo i depozite u kunama s valutnom klauzulom, udio devizne štednje se u kolovozu ove godine penje na 77,2%, što je ipak zamjetno manje nego krajem 2010., kada su te dvije vrste depozite zajedno činile čak 79,3% svih depozita građana u bankama i štedionicama. Nešto brži rast kunskih depozita u posljednjem razdoblju vjerojatno je posljedica činjenice da je vrhunac krize eurozone već pomalo zaboravljen, te u prvi plan sve više dolaze stimulativnije kamatne stope na kunske depozite u odnosu na one u stranim valutama. Među depozitima u stranim valutama i s deviznom klauzulom i dalje izrazito dominiraju depoziti u eurima, koji čine gotovo 91% svih deviznih depozita.