Rast hrvatskog BDP u idućoj godini iznosit će 0,5 posto, a bez provedbe reformi, poticanja investicija i privlačenja inozemnih izravnih ulaganja koja bi trebala oživjeti izvozni sektor, potencijal dugoročnog gospodarskog rasta ostat će na znatno nižim razinama no prije krize, odnosno na razini od dva do tri posto, stoji u danas objavljenoj kvartalnoj makroekonomskoj prognozi glavnog analitičara Zagrebačke banke (ZABA) Hrvoje Doleneca.
Podsjeća se da je pad BDP-a u Hrvatskoj nastavljen i u drugoj polovici godine, usprkos rastu u turizmu te da je pad u trećem tromjesečju iznosio 1,9 posto na godišnjoj razini.
Stoga, navodi se, prihvaćajući dobra iskustva niza zemalja, za održivi gospodarski oporavak potrebno je okrenuti se reformama, i to u javnoj upravi (središnjoj, regionalnoj i lokalnoj), na tržištu rada, u obrazovanju i zdravstvu te u mirovinskom i poreznom sustavu. To podrazumijeva i restrukturiranje javnih poduzeća i lokalnih komunalnih poduzeća.
S obzirom na izostanak reformi i pogoršane izglede gospodarskog rasta za eurozonu, rizici za ekonomski oporavak u sljedećoj godini rastu, ali prognozu kretanja BDP-a u Hrvatskoj ‘zasad ostavljamo na 0,5 posto za 2013. godinu‘, navode iz Zabe.
Dodaju da će, bez reformi, poticanja investicija i privlačenja inozemnih izravnih ulaganja koja bi trebala oživjeti izvozni sektor, potencijal dugoročnog gospodarskog rasta ostati na znatno nižim razinama no prije krize (2 do 3 nasuprot 4 do 4,5 posto).
Kao važan čimbenik svih kretanja u Hrvatskoj u prognozi se naglašava racionalna fiskalna politika koja bi trebala dovesti do smanjivanja deficita proračuna i udjela rashoda opće države u BDP-u na održive razine.
- Suprotno usvojenim Smjernicama ekonomske i fiskalne politike, planirani se deficit u sljedećoj godini povećava, dok se primarni suficit, kao nužni uvjet smanjivanja javnog duga, ne planira u sljedećem trogodišnjem razdoblju. Istovremeno, u ovom se proračunu ne prepoznaju potrebne reforme koje bi dugoročno smanjile fiskalni teret za gospodarstvo i povećale konkurentnost gospodarstva. Investicijske aktivnosti se prebacuju na izvanproračunske korisnike i javna poduzeća. Privatizacija se fokusira na prodaju državnih udjela u dvije financijske kompanije, a ne vidi se strategija za ostale vlasničke udjele u državnom portfelju. I na kraju, ovakvim proračunom ne prate se zahtjevi Zakona o fiskalnoj odgovornosti. Rizici su vezani i uz prihodnu i rashodnu stranu proračuna. Neispunjavanje očekivanja ambicioznog rasta u 2013. ugrožava prikupljanje prihoda, dok u se slučaju viših rashoda od planiranih u pogoršanom gospodarskom okruženju samo može povećati teret za gospodarstvo - navodi se u analizi fiskalne politike.
Napominje se kako su prve reakcije na takav prijedlog proračuna došle od rejting agencija, koje također upozoravaju na spori reformski proces i odstupanje od procesa fiskalne prilagodbe.
- Za Hrvatsku je važno čuvati kreditni rejting u investicijskom razredu s obzirom na potrebu pristupa inozemnim financijskim tržištima za financiranje proračunskog deficita i osiguravanje sredstava za oživljavanje investicijske aktivnosti - zaključuje Dolenec.