U novom newsletteru IJF-a Sustav oporezivanja alkohola u Europskoj uniji i Hrvatskoj Petar Sopek analizira jesu li hrvatske trošarine na alkohol i alkoholna pića u potpunosti usklađene s minimalnim zahtjevima i stopama koje propisuje EU.
Oporezivanje alkohola generira socijalne, zdravstvene i ekonomske učinke. No, glavni razlog uvođenja poreza gotovo uvijek su fiskalni učinci, odnosno povećanje javnih prihoda. Budući da za zemlje članice EU-a postoji Direktiva kojom se uređuju samo minimalne stope oporezivanja alkohola i alkoholnih pića, evidentne su brojne razlike u primjeni stopa trošarina i prihodima proračuna država članica od trošarina na alkohol.
Zemlje koje općenito primjenjuju najviše stope trošarina na alkoholna pića su Irska, Velika Britanija, Švedska i Finska, a one ujedno ubiru i najviše prihoda od trošarina. Zemlje u kojima postoji snažna industrija proizvodnje alkoholnih pića, kao što je Francuska za vino i Češka za pivo, podložnije su različitim lobijima interesnih skupina pa uobičajeno imaju i niže propisane stope trošarina. To se manifestira i u obliku nižih prihoda državnog proračuna, piše Sopek.Osim razlike u primjeni stopa trošarina koje utječu i na razlike u cijenama među zemljama članicama, problem u zajedničkom oporezivanju alkohola i alkoholnih pića unutar EU-a predstavlja i realna vrijednost minimalnih trošarina, budući da je nominalan iznos minimalnih trošarina ostao isti od uvođenja minimalnih stopa 1993. pa sve do danas. Od 1996. do 2012. cijene alkoholnih pića unutar EU-27 u prosjeku su porasle za 36,5%, dok su ukupne razine cijena porasle za 60,2%. Radi uspostavljanja ekonomske ravnoteže na internom tržištu EU te postizanja zdravstvenih, socijalnih i fiskalnih ciljeva zajedničkog oporezivanja alkohola nužna je revalorizacija minimalnih stopa trošarina na razini EU-a, uz kontinuirano usklađivanje minimalnih stopa barem za godišnju stopu inflacije.
Velik problem sustava oporezivanja alkohola predstavlja gubitak prihoda od trošarina zbog legalne prekogranične prodaje i ilegalnih aktivnosti poput krijumčarenja. Stoga sve zemlje članice, a posebice one s visokim trošarinama moraju uložiti dodatne napore za uspostavu pravovaljanih internih kontrola. Sve zemlje članice EU-a koje graniče s trećim zemljama moraju pojačati kontrole i interne potrošnje i krijumčarenja iz susjednih zemalja te na taj način doprinijeti zaustavljanju odljeva iz njihovih teritorija. U narednom razdoblju, napominje Sopek, svakako valja riješiti i otvoreno pitanje nejasnih poreznih tretmana u slučajevima kad se etilni alkohol dodaje fermentiranim pićima te kod proizvoda podvrgnutih procesu pročišćavanja i proizvoda dobivenih korištenjem pročišćenog alkohola. Nadalje, nužno je sve više imati na umu i ciljeve zdravstvene i socijalne politike te ih uskladiti s ciljevima poljoprivredne politike, osobito u kontekstu poticanja proizvodnje vina. Ova pitanja iziskuju dodatne analize jer mogu dovesti (i vjerojatno dovode) do određenih ekonomskih neravnoteža. Trošarine na alkohol i alkoholna pića u Hrvatskoj već su u potpunosti usklađene s minimalnim zahtjevima i stopama EU-a. ZOT ne predviđa nikakve snižene stope za male proizvođače piva koje primjenjuju gotovo sve članice Unije. Ulaskom Hrvatske u EU na snagu će stupiti odredbe novog ZOT-a (NN 22/13.) o oporezivanju alkohola i alkoholnih pića koje ne donose nikakve promjene u pogledu visina trošarina na alkohol i alkoholna pića, zaključuje se.