24. travanj 2014.

Što donosi Vladin Nacionalni program reformi?

Vlada je danas prihvatila Nacionalni program reformi i Program konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2017. godine.

Te je dokumente Hrvatska do kraja travnja dužna poslati Europskoj komisiji na temelju kojih će Komisija izraditi prijedlog preporuka za Hrvatsku, koje potom usvaja i Vijeće EU-a.

Nacionalni program reformi definira stanje i planove provedbe ključnih strukturnih politika države, a Plan konvergencije određuje ključne karakteristike okvira makroekonomske i fiskalne politike.

Te su aktivnosti dio procesa obveznog izvještavanja i usklađivanja ekonomskih politika država članica EU-a sa zajednički definiranim ciljevima i odredbama Unije. Njihovo nepoštivanje rezultira sankcijama koje uključuju i "zamrzavanje" sredstava EU za državu članicu.

Nacionalni program reformi donosi popis reformskih mjera kao odgovor na zaključke Vijeća za ekonomska i financijska pitanja EU-a koje je Hrvatsku upozorilo na rigidno tržište rada, sustav socijalne zaštite koji obeshrabruje sudjelovanje na tržištu rada, loše poslovno okruženje, visoki deficit i dug opće države, nisku učinkovitost pravosuđa i korupciju u javnom sektoru.

Vlada, kaže potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić, u Nacionalnom programu reformi na to odgovara reformskim mjerama koje poduzima i planira poduzimati u četiri ključna područja - javnim financijama, financijskom sektoru, tržištu rada i konkurentnosti.

Što se tiče javnih financija, Grčić ističe kako je Vlada zacrtala potpun i jasan put fiskalne konsolidacije u sljedeće tri godine, koji je podrobno opisan u Programu konvergencije.

Kod financijskog sektora, ključna su pitanja dostupnosti kapitala, jer to u ovom trenutku opterećuje gospodarstvo možda u najvećoj mjeri, kaže Grčić. Spominje pritom povećane rizike, smanjenu aktivnost bankarskog sektora i potrebu da se dođe do novih financijskih instrumenata kako bi se podijelio rizik između državnih potpornih institucija i financijskog sektora.

Na tržištu rada očekuje se donošenje novog Zakona o radu koji bi trebao bitno poboljšati poziciju Hrvatske u smislu ravnoteže između fleksibilnosti tržišta rada i sigurnosti radnika.

Grčić je najavio i proaktivne mjere zapošljavanja, posebno mladih.

U području konkurentnosti planira se daljnje ukidanje investicijskih barijera kako bi se eliminirali uzroci nepovjerenja, vezanog posebice uz korupciju.

Očitovanje Europske komisije o kvaliteti predloženih mjera kao i preporuke EK-a očekuju se u lipnju.

Premijer Zoran Milanović ocijenio je da ulaskom u EU, "na očaj demagoga i populista", instrumenti, politike i programi postaju puno transparentniji te da ono što je danas usvojeno obvezuje i zatvara prostor "svim demagozima i varalicama u politici, a naročito u opoziciji, da pričaju i obećavaju što im pada na pamet".

U političkom smislu, to je smrtna presuda populistima i prevarantima i to će oni s vremenom shvatiti, rekao je Milanović.