Korona i biznis
04. studeni 2016.

Što honorarcima donosi princip pravednosti Zdravka Marića?

Svi oni koji stalno ili povremeno rade na ugovor o djelu ili na drugi način ostvaruju honorare, njih oko sto tisuća, od 2017. godine plaćat će socijalne doprinose. Umirovljenici, umjetnici i autori dosad nisu plaćali socijalne doprinose, koji će iduće godine biti jednaki za sve koji nešto honorarno rade te će iznositi 10 posto za mirovinsko i 7,5 posto za zdravstveno osiguranje.

Ministar financija Zdravko Marić kaže da se kod drugog dohotka vodio principom pravednosti kako bi svi građani imali isti porezni tretman.

Prema informacijama Porezne uprave, lani je honorarno radilo oko 13 tisuća umjetnika, čija se prosječna godišnja bruto zarada putem drugog dohotka kretala oko 35 tisuća kuna. Autori su, pak, tijekom godine ostvarili prosječnih 14 tisuća kuna honorara, što bi im, ako su nezaposleni, osiguralo dva mjeseca mirovinskog staža. Porezna je uprava među primateljima drugog dohotka evidentirala oko 56 tisuća autora, no oni nisu najbrojnija skupina honoraraca.

Uz 101 tisuću građana koji su povremeno radili preko ugovora o djelu (i u prosjeku tijekom godine zaradili oko 6,6 tisuća kuna) najbrojniju skupinu obveznika drugog dohotka zapravo čini 90 tisuća članova skupština i nadzornih odbora tvrtki, upravnih vijeća i raznih članova povjerenstava te suci porotnici koji su zajedno ostvarili nešto više od pola milijarde kuna drugog dohotka, piše Večernji list. Honorarni se poslovi pronalaze i u turizmu, akviziterstvu, djelatnosti trgovačkih putnika, tumača i sudskih vještaka, gdje dodatno radi oko 40 tisuća građana, ali i poljoprivredi, gdje je honorarno radilo oko 16 tisuća građana. Nova će se porezna pravila primijeniti i na sportaše, sportske suce i delegate...

Porezna uprava navodi da je prošle godine u Hrvatskoj 361.968 građana ostvarilo drugi dohodak koji im je bio jedini ili dodatni izvor prihoda. Građani su, putem drugog dohotka lani zaradili 3,759 milijardi kuna, no nakon što su na tu svotu platili porez, prirez te pripadajuće doprinose (u grupacijama koje ni sada nisu bile oslobođene plaćanja doprinosa), na račune im je sjelo oko 2,67 milijardi kuna. Iz toga proizlazi da ukupna vrijednost drugog dohotka ne doseže ni polovicu mjesečne neto plaće svih zaposlenih, koja se kreće oko 6,5 milijardi kuna.