16. veljača 2016.

Što je donijelo stručno osposobljavanje mladih za rad bez zasnivanja radnog odnosa?

Javnosti bi uskoro trebala biti predstavljena ocjena stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa (SOR) i ostalih politika zapošljavanja.

Prema zaključcima i preporukama ocjene mjera uvest će se promjene u politiku zapošljavanja kako bi se što više prilagodile tržištu rada, a trebao bi se i smanjiti obuhvat stručnog osposobljavanja. Podaci Eurostata, Europskog ureda za statistiku, već su pokazali da stručno osposobljavanje i ostale mjere zapošljavanja ne daju ishod kakav se očekivao. Naime, stopa nezaposlenosti mladih od 15 do 24 godine pala je s 45,5 posto u 2014. godini na 44,6 posto u prošloj, pa u Mreži mladih Hrvatske (MMH) ističu da stručno osposobljavanje ne završava boljim zapošljavanjem mladih. Pokazalo se, ustvrdili su, da je glavni uzrok nezaposlenosti mladih i dalje nedovoljan broj radnih mjesta. O svemu su već dugo upozoravali nadležne, no bivša vlada, a posebice ministar Mirando Mrsić, nisu imali dovoljno sluha za njihove prijedloge, pa je za MMH jasno da je Hrvatska protratila 2015. godinu ulažući milijune kuna u mjere bez zadovoljavajućeg ishoda. No, u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava (MRMS) uzvraćaju da se iz godine u godinu udio zaposlenih osoba nakon SOR-a povećava. Dokazuju to podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanja (HZZ) po kojima je od svih osoba koje su završile SOR u 2014. godini, njih 52 posto našlo posao unutar šest mjeseci.

Manje stručnog osposobljavanja

- Ukoliko su se stručno osposobljavali u privatnom sektoru, u šest mjeseci bilo ih je zaposleno 72 posto. SOR je mjera uvedena u trenutku gospodarske krize, kada na tržištu rada gotovo nije bilo otvorenih radnih mjesta za mlade te je prema podacima Eurostata, Hrvatska bila među zemljama s najvišom stopom nezaposlenosti mladih u Europi. Uvidjevši potrebu za osnaživanjem mladih na tržištu rada, MRMS je u svibnju 2012. godine donio Zakon o poticanju zapošljavanja kojim se uređuje i SOR. SOR je mjera aktivne politike zapošljavanja, cilj koje nije zapošljavanje, već stjecanje radnog iskustva mladih osoba u zvanju za koje su se školovale. Imajući u vidu nedostatak praktičnih vještina tijekom školovanja kao najveću prepreku za zapošljavanje, SOR je uveden kao supstitucijska mjera za stjecanje radnog iskustva i uvjeta za polaganje stručnog ispita - podsjećaju u MRMS-u.

Također , HZZ s partnerima provodi projekt ‘Vanjska evaluacija mjera aktivne politike tržišta rada 2010.-2013.‘ sukladno ‘Smjernicama za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2015. – 2017.“ koji je pred završetkom i bit će prenijete javnosti. Prema gospodarskom rastu i većem broju novootvorenih radnih mjesta te unaprjeđenju obrazovnog sustava poput više prakse tijekom školovanja, u MRMS-u kažu da se planira smanjiti obuhvat stručnog osposobljavanja.

Obrazovanje i tržište rada

Napominju da je za slijedeće razdoblje potpisan i ugovor za korištenje sredstava iz Europskog socijalnog fonda namijenjenih upravo stjecanju radnog iskustva na radnom mjestu. Glavni problem tržišta rada u Hrvatskoj je po MRMS-u neusklađenost između ponude i potražnje, odnosno strukturna nezaposlenost za prevladavanje koje se planira provoditi niz mjera i aktivnosti.

- Uz mjere aktivne politike zapošljavanja, potrebno je poticati reformu obrazovnog sustava, jer je i obrazovni sustav, koji osigurava stjecanje znanja i vještina potrebnih na tržištu rada, jamac dugoročnog rješenja ovog problema. Upravo kako bi se obrazovni sustav uskladio s potrebama tržišta rada započela je primjena Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira. Ujedno, broj otvorenih radnih mjesta je u direktnoj korelaciji s gospodarskim prilikama u državi te je nužan kontinuiran i stabilan gospodarski rast kako bi se ubrzalo otvaranje novih radnih mjesta. Nastavak pozitivnih gospodarskih trendova, prije svega rast BDP-a, započetih u 2015. g. omogućit će povećanje novih zapošljavanja – vele u MRMS-u.

Dodaju da je SOR jedna od 29 mjera za mlade poput potpora za usavršavanje, očuvanje radnih mjesta, samozapošljavanje, obrazovanje nezaposlenih ili rad nakon stručnog osposobljavanja. Ističu i pozitivne učinke fiskalne olakšice za zapošljavanja mladih osoba na neodređeno vrijeme jer ju je od 1. siječnja 2015. do 31. siječnja 2016. koristilo 36.400 mladih. Uz to mjerama aktivne politike zapošljavanja za mlade putem programa Garancije za mlade uspostavio se sustav podrške mladima koji omogućava brzu aktivaciju mladih te ulazak mladih u tržište rada.

Pogrešno određivanje korisnika

Mladima je tako omogućeno ranije osamostaljivanje što doprinosi općem gospodarskom razvoju, podcrtavaju u MRMS-u, dok se 64,67 posto nezaposlenih mladih unutar četiri mjeseca se zaposli, samozaposli ili uključi u SOR što je iznad prosjeka EU.

- Najznačajniji problem na koji smo ukazivali bivšoj vladi je bilo pogrešno ciljanje korisnika mjera. Naime, proširivanjem stručnog osposobljavanja na veliki broj skupina država je praktički dokinula korisnu praksu pripravništva te ju zamijenila stručnim osposobljavanjem. Korisnici ove mjere uglavnom su bili visokoobrazovani, za koje se procjenjuje da bi se zaposlili i bez takve intervencije. Također, nije postojao sustav praćenja i vrednovanja procesa osposobljavanja i sasvim je nejasno u kojoj mjeri su korisnici osposobljeni za rad. Značajan problem predstavlja i činjenica što je država kada bi zapošljava koristila korisnike SOR-a kao zamjensku i jeftinu radnu snagu. Naime, s obzirom na zabranu zapošljavanja u državnim službama, osobe primljene na stručno osposobljavanje imale su minimalne šanse za stalno zaposlenje na mjestu za kojem su se ‘osposobili‘. Suština problema pogrešnog ciljanja je da se nisu osposobljavali oni kod kojih je nedostatak vještina jasno detektiran već oni koji su već posjedovali značajne vještine – smatra Marin Živković voditelj projekta i suradnik na programu ‘Prava mladih‘ u MMH.

Što je cilj

Treći problem, naglašava, proizlazi iz percepcije donosioca odluka da mjere aktivne politike zapošljavanja mogu same riješiti problem nezaposlenosti mladih. Ali problem nezaposlenosti mladih ima niz dimenzija i ne može se riješiti samo mjerama aktivne politike zapošljavanja. Funkcija tih mjera bi, tvrdi Živković, trebala biti reaktivacija dugotrajno nezaposlenih, osposobljavanje onih kojima nedostaju vještine za tržište rada i slični razlozi koji teže poboljšanju socijalnog standarda mladih.

- Stručno osposobljavanje je bila jedna od mjera koju su u javnosti počeli predstavljati odgovorni donosioci odluka kao uspješnu, neovisno o tome što su razni statistički podaci pokazivali da to baš i nije tako. Vjerujemo kako je ta javna percepcija utjecala na stav da nije oportuno odbacivati mjeru koje daje određene bodove, pogotovo u situaciji gdje se ta mjera snažno veže uz ime ministra rada. Mi smo konstantno predlagali pristup koji se temelji na rezultatima, a kod same mjere nikada nije jasno bio definiran cilj provedbe. Neki od podataka koji upućuju na neuspjeh ove mjere su ti da se unutar šest mjeseci nakon izlaska iz mjere zaposlilo manje od 50 posto korisnika stručnog osposobljavanja. Za korisnike kojima je poslodavac bila država ta brojka se kreće oko 30 posto – navodi Živković.

Za njega je poraznije i to što se ti podaci ne odnose samo na one koji su zaposleni za posao za koji su osposobljavani nego za bilo kakav posao unutar šest mjeseci, bez obzira na njihovu struku. Ukoliko se procjenjuje mjeru prema tome koliko su se korisnici osposobili, tu zbog manjka praćenja provedbe i vrednovanja ne znamo koje su aktivnosti radili korisnici stručnog osposobljavanja ni koji su rezultati provedbe, ocjenjuje Živković.

Kasno osamostaljivanje

- Jedini kriterij koji mjera zapravo zadovoljava jest onaj da je, kako često čujemo, mjera popularna, da ima puno korisnika. To naravno ne omogućuje evaluaciju mjere. Dugo smo upozoravali i na to da zbog svojeg obima mjera zapravo smanjuje potrebu za korištenje drugih intervencija što automatski dovodi do toga da oni koji su u lošijoj poziciji na tržištu rada imaju manje šanse za korištenje mjera aktivne politike zapošljavanja. Još uvijek je prisutna i diskriminacija mladih pri selekciji, pa pri samoj objavi oglasa za posao gdje se recimo traži određeno iskustvo za posao za koje iskustvo zapravo i nije važan čimbenik. Problem je i što je sve manje ponuda za posao kroz koji se nudi neka vrsta ugovora o radu, a sve više su takve ponude supstituirane ponudama za stručno osposobljavanje – kazao je Živković.

Dugoročno, pita se, kakav će utjecaj mjere poput stručnog osposobljavanja imati na plaće, jer već postoje indicije da se plaće mladih snižavaju u prosjeku nakon korištenja stručnog osposobljavanja jer se je poslodavac naviknuo na njihovu nisku cijenu rada. Uz to stručno osposobljavanje se, navodi Živković, ne može koristiti ako nema snažne financijske roditeljske podrške, iznos naknade je nedovoljan za troškove samostalnog života, dok je prosječna dob odlaska iz roditeljskog doma 32. godine. Po tome smo, zaključuje Živković, najlošiji u Europi i očito je da mjera SOR-a zapravo ne pridonosi osamostaljivanju mladih osoba.