Hrvatska
StoryEditor

Što napraviti kad padne Burza?

07. Svibanj 2013.
Piše:
lider.media

Prošlotjedni pad web stranice Zagrebačke burze, ali i raznih ministarstava zbog požara u Chromosovu tornju gdje se nalaze B-netoovi serveri pokazao je ranjivost sustava.

Posljednji dan travnja obilježili su objave rezultate velikog broja kompanija čije su dionice izlistane na Zagrebačkoj burzi, ali i pad web stranice i obustava poslovanja iste te burze. To je izazvalo ljutnju među brokerima koji nisu mogli iskoristiti tu priliku za zaradu, već su mogli samo sjediti i nadati se da će se kvar brzo otkloniti. No, umjesto toga dva dana (od kojih je jedan 1. maj op.a.) zaredom burza je ostala zatvorena. 

- Ove situacije se ne mogu izbjeći, ali isto tako moraju sustavi biti spremni za slučaj ukoliko se dogodi ovakva situacija. Jednostavno ovo je upozorenje svima da im se to može dogoditi i da se moraju spremiti da ne bi došlo do smetnji u radu – rekao je Ivica Ostojić, nezavisni stručnjak za business continuity.

Njegov prijedlog je da bi Burza, a i ostale institucije trebali imati dva servera koja rade paralelno te u slučaju da jedan se nađe u problemima da drugi preuzme funkciju. - Ne bih nikoga posebno hvalio ili kudio već bih ovu situaciju iskoristio kao poziv na ozbiljnost. Ulaskom u EU od nas se očekuje viši stupanj sigurnosti i točno definirana odgovornost. Isto tako se očekuje stalno preispitivanje razine sigurnosti i razine poslovne sposobnosti. Da se razumijemo nije za očekivati značajne gubitke postojećih podataka. Nismo tako loši. Značajnija je opasnost gubitak odnosno poremećenost dostupnosti nekim servisima, a treba pratiti cijeli lanac jer poviąenjem umreľenosti dostupnost ovisi o svim pojedinim elementima – rekao je Boško Lučev, IT konzultant.

Osim burze na neko vrijeme bile su nedostupne stranice pojednih ministarstava i državnih službi. Ipak, Krešo Troha iz podatkovnog centra smatra da se stvari kreću na bolje.- Država posjeduje dvije značajne i vrlo važne institucije koje prednjače u pružanju IT usluga državi, tj posredno svim slojevima društva. To su Fina kao državna agencija i APIS IT kao d.o.o. U njihovim prostorima nalaze se najvažniji sustavi. Po mojim informacijama u proteklih nekoliko godina Fina je značajno popravila stanje svoje infrastrukture za smještaj državnih sustava, i uložila dodatna financijska sredstva nakon godina neprimjerenog poslovanja. To je i Apis IT koji s nešto većim ulaganjima također može obavljati svoju funkciju. I po mom skromnom mišljenu treba ih podržati i dati im značajniju ulogu u procesu konsolidacije države jer je tamo smješten vrlo mali broj servisa a ostalo je smješteno po drugim ministarstvima i funkcionira u apsolutno neprimjerenim uvjetima, čast izuzecima – smatra Troha.No, kako će se ovo odraziti na povjerenje građana u trenucima kada se priča o kompletnom prelasku na e-sustave. 

Građani će reagirati tako da kad ne bude dostupno onda stvarno neće biti dostupno. A ako je to što im bude dostupno jako važno ili najvažnije onda će ostati bez istoga jer neće biti dostupno . Dakle, po mom mišljenju ako gledamo rizik da se nešto dogodi i njegov utjecaj na društvo onda on stvarno i postoji i iznimno je visok i važan za sve segmente našeg društva i posebno građane – zaključio je Troha.Svi sugovornici su se složili da je ovo dokaz da bez kompjuterske tehnologije i električne energije društvo teško funkcionira, te da se trebaju uložiti dodatne mjere u njihovu zaštitu.

13. svibanj 2024 10:28