Ministarstvo pravosuđa potvrdilo je da je ministar Orsat Miljenić odgovorio na pismo povjerenice Viviane Reding vezano uz tzv. ‘Lex Perković‘. Prema riječima glasnogovornice Europske komisije i premijer Zoran Milanović poslao je pismo predsjedniku EK Joseu Manuelu Barrosu u kojem ga uvjerava da postoji spremnost Hrvatske da uskladi zakon sa zakonodavstvom EU-a.
‘Hrvatska će poduzeti potrebne mjere kako bi svoj Zakon o pravosudnoj suradnji uskladila s pravnom stečevinom prihvaćenom u vrijeme pristupnih pregovora‘, navodi se u pismu Barrosu u vezi tzv. ‘lex Perkovića‘. Premijer piše kako osjeća da je neophodno da Barrosa izvijesti o zadnjim događajima u svezi s ‘razlikama u tumačenju provedbe Europskog uhidbenog naloga između nadležne Opće uprave EK-a i Hrvatske vezano uz suverenu jednakost država članica EU‘.
Premijer naglašava kako se u ovom stadiju ne bi niti obraćao predsjedniku EK-a ‘da nas jučer nije šokirala izjava glasnogovornice potpredsjednice Reding‘, koja je rekla kako se ‘kriminalci, osumnjičeni za ubojstvo hrvatskih disidenata u drugim zemljama EU za vrijeme komunističkog režima, mogu nastaviti skrivati iza granica Hrvatske‘.
Isto tako, nastavlja Milanović, ona je zaprijetila sankcijama i primjenom čl. 39 Pristupnog ugovora zaključujući da ‘hrvatski postupci predstavljaju ozbiljno kršenje EU prava‘. Kad bi tome bilo tako, jedan značajan broj država članica bio u istom prekršaju, smatra hrvatski premijer.
‘Nažalost, od Vas kao predsjednika EK moram tražiti zaštitu, ali i obrazloženje, kako je moguće da se jedna država članica EU izravno optužuje da štiti ‘komunističke ubojice i kriminalce‘, napisao je Milanović.
Glasnogovornica EK Mina Andreeva potvrdila je i da je potpredsjednica Reding jučer navečer primila pismo hrvatskog ministra pravosuđa. Pismo, kaže, pokazuje konstruktivni pristup problemu i iz njega se može zaključiti da postoji spremnost Hrvatske da promijeni zakon i uskladi ga sa zakonodavstvom EU-a.
U svojem pismu ministar Miljenić iznosi argumente koji pokazuju da Vlada poštuje zakone EU-a te su nabrojeni zahtjevi europskih zemalja koje je Hrvatska ispunila otkad je na snazi europski uhidbeni nalog kao i imena hrvatskih državljana koji su izručeni na temelju tjeralica. U Vladi smatraju da imaju pravo i očekuju da se prema Hrvatskoj odnosi kao i prema drugim zemljama koje imaju ograničenja.
Također se u pismo navodi kako ‘Vlada koristi ovu priliku predložiti Europskoj komisiji pokretanje inicijative za jednaku primjenu Europskog uhidbenog naloga u svim državama članicama, a zbog uspostave jednakosti među građanima Europske unije i jačanja pravne sigurnosti.‘