Vladine smjernice nisu dobar signal financijskim tržištima s obzirom na povećanje proračunskog deficita, dok su projekcije gospodarskog rasta preoptimistične, ocjenjuju analitičari, nakon što je Vlada danas predstavila Smjernice ekonomske i fiskalne politike od 2014. do 2016. godine.
„Pribojavam se da, unatoč predloženim mjerama za smanjivanje proračunskog manjka, sama činjenica da se deficit, odnosno potrebe za zaduživanjem povećavaju, nije dobar signal investitorima“, ocjenjuje Hrvoje Stojić, voditelj odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke.
Vlada procjenjuje da će se iduće godine proračunski deficit povećati na 5,5 posto bruto domaćeg proizvoda, s planiranih 3,5 posto ove godine.
No, reformskim mjerama u sustavu zdravstva, socijalne skrbi, mirovina, obrazovanja i plaća planira smanjiti deficit u idućih nekoliko godina na 3 posto BDP-a.
U Vladinim smjernicama nazire se određeni reformski sadržaj, kaže Stojić, koji pozdravlja najavu ukidanja parafiskalnih nameta. No, dodaje da je dio interventnih mjera prije koncentriran na prihodnoj - povećanje međustope PDV-a i trošarina - nego li na rashodnoj strani proračuna, dok dio njih po prirodi zahtijeva više vremena te nema kratkoročni učinak, poput, mirovinske reforme, pa i privatizacijskih procesa.
Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, također postavlja pitanje kako će financijska tržišta reagirati na Vladine planove.
„Ove smjernice ukazuju na značajno povećanje državne potrošnje, i, još važnije, deficita proračuna. Pitanje je kako će na to reagirati financijskog tržišta prilikom očekivanog zaduživanja države do kraja ove godine, a isto tako i institucije EK“, ističe Šantić.
Hrvatska će, svjesni su u Vladi, ući u postupak prekomjernog deficita (excessive deficit procedure – EDP), koji Europska komisija pokreće nad zemljama Europske unije kada im proračunski deficit premaši 3 posto BDP-a ili im javni dug premaši 60 posto BDP-a.
Čekaju se samo još podaci Eurostata 21. listopada, koji će pokazati kakva je razina zaduženosti Hrvatske po metodologiji tog europskog statističkog ureda.
Preoptimistične procjene rasta gospodarstva
Rast deficita Vlada opravdava visokim troškovima za kamate na postojeći javni dug i troškovima članstva u EU.
„Najznačajniji rast proračunskih rashoda povezan je s troškovima članstva u EU, a ne iznenađuje ni rast financijskih rashoda, odnosno troškova za kamate. No, pomalo neugodno iznenađenje jest rast troškova za zaposlene i socijalne transfere kućanstvima, kao i to što se pokazuje da se ne može doći do ušteda u drugim segmentima javne potrošnje“, kaže Šantić.
Vladinim interventnim i reformskim mjerama predviđa se iduće godine smanjenje deficita za 2 milijarde kuna, na 15,4 milijarde, odnosno na 4,4 posto BDP-a
„Ostaje nam nada da će se predložene mjere i uštede u 2014. od dvije milijarde kuna u većini i realizirati“, kaže Šantić.
Međutim, smanjenje deficita ovisi i o povećanju prihoda, koji, pak, ovise o rastu gospodarstva.
Vlada očekuje da će, nakon procjene rasta u ovoj godini za 0,2 posto, iduće godine BDP ojačati 1,3 posto.
„Kao i u prethodne dvije godine, vidimo tendenciju preoptimističnih makroekonomskih očekivanja, pogotovo što se tiče rasta BDP-a. Vjerujem da će ove godine biti jako teško postići intenziviranje gospodarskih aktivnosti koje bi dovele do rasta BDP-a od 0,2 posto“ kaže Šantić.
Većina relevantnih projekcija, naime, ukazuje na pad gospodarstva u ovoj godini za otprilike 1 posto, ističe.
„Također, u idućoj godini bit će jako teško ostvariti rast od 1,3 posto, pogotovo s obzirom da će međunarodno okruženje i dalje biti izazovno, ali i zbog brojnih strukturnih slabosti domaćeg gospodarstva“, ističe Šantić.