Iako mediji u susjednim istočnim zemaljama ističu kako njihovo tržište nekretnina zahvaljujući inozemnim kupcima polako oživljava, u Hrvatskoj još nema pozitivnih aktivnosti na tržištu.
Kretanje prometa nekretninama stranih državljana prati negativne trendove hrvatskog tržišta pa se svake godine, od nastupanja krize, bilježi sve manje kupoprodaja, prenosi Jutarnji list.
Tako je prema podacima Porezne uprave, koje donosi Zanin bilten, u Hrvatskoj 2010. ukupno 5445 stranih državljana steklo nekretninu, da bi u 2011. broj pao na 5087. Prema prvim i nepotpunim podacima Porezne uprave, u 2012. zabilježeno je 35 posto manje kupoprodaja nego godinu prije. Konkretnije, u 2012. je samo 3351 stranac stekao nekretninu u Hrvatskoj.
Državljani zemalja članica Europske unije još od 2009. mogu nesmetano kupovati nekretnine u Hrvatskoj i obratno. S druge strane, za strance koji nisu državljani zemalja članica, za kupnju nekretnine potrebna je suglasnost Ministarstva pravosuđa, ali samo ako Hrvatska s tim zemljama ima potpisan ugovor o reciprocitetu. Ako ne postoji ugovor o reciprocitetu, državljani tih zemalja mogu stjecati nekretnine jedino ako imaju otvorenu tvrtku u Hrvatskoj.
Od 2010. do 2012. ukupno je zabilježeno samo 13.883 kupoprodaja. Usporedbe radi, ta je brojka i više nego duplo manja od ukupnih transakcija u 2012., kada ih je bilo 32.000, ali i od onih u 2013., kada ih je bilo oko 30.000. U tri statistički obrađene godine najviše nekretnina stekli su državljani Slovenije (čak 40,86 posto), zatim Nijemci (12,66 posto) i Talijani (11,34 posto). Slijede ih Austrijanci, Mađari i Šveđani.
Obzirom na to da je u 2013. bilo 10 posto manje transakcija nego 2012. godine, za očekivati je da će podaci Porezne uprave za minulu godinu pokazivati daljnji negativni trend. S druge strane, treba ipak vidjeti hoće li biti utjecaja prošlogodišnjeg ulaska Hrvatske u EU.