Suficit na tekućem računu platne bilance Hrvatske u trećem je tromjesečju 2015. iznosio 3,89 milijardi eura, što je za 1,1 milijardu eura ili 38,9 posto veći suficit nego u istom razdoblju godine prije, a na to su ponajviše utjecali dobra turistička sezona i gubici banaka uzrokovanih konverzijom kredita u švicarskim francima
Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), u prva tri tromjesečja 2015. godine suficit tekućeg računa platne bilance iznosio je 2,64 milijarde eura, što je 1,7 milijardi eura ili čak 176 posto veći suficit nego u istom razdoblju 2014. godine.
- Višegodišnji trend poboljšavanja salda na tekućem računu platne bilance, koji je kratko bio zaustavljen u prethodnoj godini, nastavio se u prva tri tromjesečja 2015. godine. Promatraju li se kumulativna ostvarenja u posljednjih godinu dana, višak na tekućem računu u trećem se tromjesečju 2015. povećao na 4,7 posto BDP‑a, s 0,8 posto u posljednjem tromjesečju 2014. Tome su ponajviše pridonijeli veliki gubici banaka u trećem tromjesečju uzrokovani konverzijom kredita u švicarskim francima (oko 2 posto BDP-a), ali i kontinuirano povećavanje viška u razmjeni usluga, navode analitičari središnje banke u posljednjem Biltenu HNB-a.
Procjenjuju da bi višak na tekućem računu platne bilance na razini cijele 2015. godine mogao iznositi 4,8 posto procijenjenog BDP-a. Alen Kovač, makroekonomist u Erste&Steiermaerkische banci, procjenjuje da će suficit na razini cijele prošle godine biti nešto malo viši od 4,5 posto BDP-a.
- Trendovi u platnoj bilanci ostaju pozitivni te na razini cijele godine očekujemo da će suficit biti nešto malo viši od 4,5 posto BDP-a, pri čemu jedan dio otpada na jednokratni efekt po osnovi gubitaka zbog konverzije CHF kredita, ističe Kovač.
Po njegovim riječima, suficit tekućeg računa platne bilance u trećem kvartalu prošle godine od 3,89 milijardi eura je blizu očekivanog.
Utjecaj turizma i konverzije CHF-a
Pritom ističe dva bitna faktora - očekivani dobar doprinos na strani usluga, što je rezultat dobre turističke sezone, te suficit kod primarnog dohotka, što je posljedica knjiženja gubitaka banaka po osnovi konverzije CHF kredita. Kovač napominje i kako je u trećem tromjesečju prošle godine ostvaren i nešto veći deficit na računu roba, što je bilo vidljivo iz mjesečnih podataka o robnoj razmjeni.
Po podacima HNB-a, deficit na računu roba u trećem je tromjesečju prošle godine iznosio 1,7 milijardi eura, što je oko 105 milijuna eura ili 6,4 posto veći manjak nego u trećem kvartalu 2014. godine. Istodobno je, pak, suficit na računu usluga povećan za 370 milijuna eura ili za 7,5 posto, na 5,02 milijarde eura, i to ponajviše pod utjecajem vrlo uspješne turističke sezone. Podaci središnje banke pokazuju da su prihodi od putovanja, odnosno turizma u trećem tromjesečju 2015. bili nešto iznad 5 milijardi eura i u odnosu na isto razdoblje godine prije porasli su za 348,4 milijuna eura ili za 7,5 posto. U prva tri kvartala prošle godine prihod od turizma dosegnuo je 7,3 milijarde eura, što je u odnosu na isto razdoblje 2014. porast za 518,8 milijuna eura ili za 7,6 posto.
- Kada gledamo zadnja četiri kvartala, znači tri kvartala 2015. i zadnji kvartal 2014. godine, prihod od turizma je na nekoj razini od gotovo 7,92 milijarde eura, što znači kada dobijemo i brojeve za četvrti kvartal bit ćemo na razini od oko osam milijardi eura prihoda od turizma u 2015. godini. To je s jedne strane odredilo trend poboljšanja u platnoj bilanci kad usporedimo s godinom prije, procjenjuje Kovač.
Na kretanja na tekućem računu platne bilance u trećem, kao i u prva tri tromjesečja prošle godine znatno su utjecala i poboljšanja na računima primarnog i sekundarnog dohotka.
- Salda na osnovi primarnog i sekundarnog dohotka u prvih su se devet mjeseci 2015. godine znatno poboljšala, pri čemu je na računu primarnog dohotka u trećem tromjesečju prvi put u više od petnaest godina zabilježen višak. Spomenuti gubici banaka rezultirali su istaknutim smanjenjem rashoda od izravnih vlasničkih ulaganja u prva tri tromjesečja 2015., iako su istodobno u djelatnostima hotelijerstva, proizvodnje hrane i pića, trgovine na veliko te proizvodnje kemikalija ostvareni bolji poslovni rezultati, ističu analitičari HNB-a.
I Kovač ističe kako je suficit od primarnog dohotka prije svega posljedica knjiženja gubitaka banaka po osnovi konverzije kredita u švicarskim francima.
Kada banke u stranom vlasništvu ostvaruju dobit u Hrvatskoj ta se zadržana dobit, koju one akumuliraju u godini, u platnoj bilanci tradicionalno vidi kao deficit, odnosno ta je dobit u platnoj bilanci negativna stavka. Nasuprot tomu, kada inozemne banke imaju gubitke onda imamo pozitivan efekt na platnu bilancu. To je taj jednokratni efekt koji je bio očekivan, ali koji će u tom trećem kvartalu ‘umjetno‘ povisiti suficit koji je zabilježila Hrvatska u ukupnoj razmjeni s inozemstvom, objašnjava Kovač.
Po preliminarnim podacima HNB-a, u trećem je kvartalu prošle godine na računu primarnog dohotka zabilježen višak u iznosu od 330,1 milijun eura, dok je u istom razdoblju 2014. manjak iznosio 477,5 milijuna eura. U devet mjeseci prošle godine na računu primarnog se dohotka bilježi deficit od 307,4 milijuna eura, što je i više nego četiri puta manje u odnosu na deficit od 1,27 milijardi iz devet mjeseci 2014. godine. Na računu sekundarnog dohotka u trećem je tromjesečju prošle godine zabilježen višak u iznosu od 277 milijuna eura, što je za 16,2 milijuna eura ili za 6,2 posto više nego u trećem kvartalu 2014. godine. U devet mjeseci se bilježi znatniji rast, višak na računu sekundarnog dohotka iznosio je 896,2 milijuna eura, što je 233,4 milijuna eura ili 35,3 posto više nego u razdoblju siječanj-rujan 2014. godine.
Kod sekundarnog dohotka povećanje neto priljeva u 2015. prije svega odražava rast prihoda ostalih sektora, i to ponajviše na osnovi tekućih transfera iz fondova EU-a te osobnih transfera, navode analitičari središnje banke u Biltenu HNB-a.
Izravna ulaganja pod utjecajem prodaje TDR-a
Po podacima iz platne bilance, izravna su inozemna ulaganja u Hrvatsku u trećem tromjesečju prošle godine iznosila 147,9 milijuna eura, što je za 263,9 milijuna eura ili 64,1 posto manje nego u istom razdoblju 2014. godine. Znatnije smanjenje vidljivo je u devet mjeseci - u devet mjeseci prošle godine izravna su inozemna ulaganja iznosila 666,1 milijun eura, dok su u istom razdoblju 2014. iznosila gotovo 2,8 milijardi eura (u taj su iznos uključena i kružna izravna ulaganja od oko 1,5 milijardi eura iz lipnja 2014. godine). Analitičari središnje banke ističu kako je najveći dio priljeva vlasničkih ulaganja zabilježen u djelatnosti proizvodnje duhanskih proizvoda u trećem tromjesečju, dok je vrijednost preostalih vlasničkih ulaganja ostala na razini prethodne godine (isključujući utjecaj izravnih kružnih ulaganja i pretvaranja duga u kapital). Pritom je glavnina ulaganja ostvarena u sektoru nekretnina i djelatnosti financijskog posredovanja, navodi se u Biltenu HNB-a.
I Kovač ističe kako se "u trećem kvartalu na strani izravnih ulaganja vidi prodaja TDR-a, odnosno duhanskog biznisa Adris grupe BAT-u, što je na neki način imalo pozitivan efekt na priljev izravnih stranih ulaganja". British American Tobacco (BAT) je krajem rujna završio preuzimanje Tvornice duhana Rovinj (TDR) te tvrtki u sastavu Adrisove duhanske strateške poslovne jedinice, a transakcija je, nakon odbitka obveza TDR-a, iznosila 505 milijuna eura. Kovač napominje kako se i na strani inozemnih ulaganja također vidi efekt konverzije švicarskog franka, jer je ta zadržana dobit koju su banke imale sada "pojedena" zbog konverzije.
- Kada bi izbili te jednokratne efekte iz prethodne godine (kružna ulaganja) i iz 2015. zbog CHF-a onda, ugrubo, možda u nekih sto milijuna eura možemo govoriti o relativno sličnoj razini direktnih stranih investicija, zaključuje Kovač.
Prema ranije objavljenim podacima HNB-a, banke u Hrvatskoj su prvih devet mjeseci ove godine zaključile s gubitkom od 4,55 milijardi kuna, ponajprije zbog gubitaka banaka koje su nudile kredite u švicarskim francima.