Hrvatske stambene štedionica u deset i pol ovogodišnjih mjeseci ukupno su, prema neslužbenim podacima,već plasirale kredita vrijednih 790 milijuna kuna, odnosno 8 posto više nego u istom razdoblju lani.
Doznajemo da nešto veći rast bilježe Prva stambena, Wüstenrot i PBZ- štedionica koje su, npr., u proteklom dijelu godine dodijelile gotovo dvije trećine ukupna iznosa tih kredita, dok nešto sporiji rast imaju Raiffeisen i HPB-štedionica.
Ovogodišnji su rezultati tim vrijedniji zna li se da su naše štedionice i u godini prije ostvarile 20-postotni rast plasmana. Štedioničari ne kriju da je do najnovijeg porasta tražnje i kreditiranja došlo i iz razloga što su im od početka godine vraćeni državni poticaji na štednju. Dodaju kako im i novouvedeni varijabilni model poticaja sada i dugoročno jamči da će štednja u štedionicama, pa i njihovi krediti i ubuduće ostati atraktivni i konkurentni proizvodi, bez obzira na kretanje kamate na tržištu. Dakako, i dalje najznačajnija sustavna prednost jeste da se krediti štedionica, uz to što jedini na našem tržištu imaju fiksnu kamatu tijekom cijelog perioda otplate, nude i po dosta povoljnim kamatama koja se kreće od 2,99 do 5,30% godišnje ovisno o udjelu vlastitih sredstava.
Podsjetimo kako, uz redovne i kredita za međufinanciranje koje više-manje imaju svi, neke od štedionica kao npr. Prva stambena nude i kunske stambene kredite s fiksnom kamatom, a neke druge, npr. PBZ - stambena veoma povoljne akcijske kunske kredite. Iako i naše banke, npr. HPB i neke druge odnedavna daju iznimno povoljne kunske stambene kredite, odgovorni iz štedionica kažu - apsolutno smo konkurentni. Dodaju da su zadovoljni što i sve više građana odgovorno procjenjuje sigurnost na dulji rok i realizira kredite u štedionicama. Da ispravno postupaju govore i činjenice da su ti krediti u zadnjih 10-ak godina postali i do šest puta manje rizični od drugih na tržištu.
Na drugoj strani i tražnja za kreditima štedionicama već godinama kontinuirano raste. Premda u ukupnoj aktivi hr-kreditnih institucija sudjeluju sa svega 1,9 %, udjel stambenih štedionica u ukupno novoodobrenim kreditima, nakon i ovogodišnjeg povećanja plasmana – mogao bi se popeti na 25 posto. Drugim riječima, svaki četvrti stambeni kredit na hr-tržištu upravo i dolazi iz naših štedionica.
Najnovijim stabiliziranjem stanja u sustavu hr- stambene štednje našim se štedionicama i njihovim štedišama otvaraju ne samo nove razvojne perspektive nego i mogućnosti za veće korištenje i postojećih kreditnih potencijala. Uz podsjećanje da štedionice plasiraju kredite isključivo iz prikupljene štednje te je nužno da 90-tak klijenata štedi kako bi jedan koristio kredit, predsjednica Uprave Prve stambene štedionice Katarina Šobat nedavno je kazala i da je za stabilnost sustava ključno državno poticanje depozita, jer se njima osiguravaju dugoročni izvori za odobravanje kredita.
- Ne treba zaboraviti i kako stambene štedionice jedine na našem financijskom tržištu imaju (i) sposobnost da u okruženju koje počiva na varijabilnim kamatama rade transformaciju u fiksnu kamate na dugi rok, i zbog toga su imune na promjene kamata pa samim time i euribora - pojašnjava Zdravko Anđel, čelnik Wüstenrot-ove uprave.
Poznavaoci prilika na kraju procjenjuju da bi sve prednosti stambene štednje mogle tek doći do izražaja kada poraste cijena novca na valu rasta referentnih kamata, poput euribora. Iako će novi poticaji biti niski kad su kamate niske, stambena štednja je atraktivna i bez konkurencije jer rastom kamata poticaji progresivno rastu, kažu analitičari. Sve bi to, nadaju se u našim štedionicama, već u narednoj godini moglo i dodatno potaći potencijalne štediše i na puno veće ugovaranje stambene štednje, ali i na plasman tih povoljnih kredita.