Umjesto u čarape uložite u nedvojbeni svjetski hit – energetsku učinkovitost. A zbog života u lošim zgradama i posljedica koje to ostavlja na zdravlje ne bi bilo loše ni da liječnici pišu uputnice za nju
Održivi razvoj prilika je za rast i nova radna mjesta, a ne prepreka za ekonomiju. Treba raditi na obrazovanju izvođača, građevinaca, promijeniti svijest pojedinaca i poticati ih na ulaganja u energetsku učinkovitost. Na tome svi zajedno trebaju raditi – i država i građani. Štoviše, svaki građanin mora biti menadžer energetske učinkovitosti jer svi moramo biti svjesni da smo bar malo odgovorni. A zbog života u lošim zgradama i posljedica na zdravlje ne bi bilo loše ni da liječnici pišu uputnice za energetsku učinkovitost. Stoga umjesto u čarape uložite u nju.
To su samo neke od ključnih poruka koje su se mogle čuti na nedavnom sajmu World Efficeincy u Parizu te konferenciji europske kampanje Renovate Europe Day (REDay 2015.) u Bruxellesu, gdje je hrvatske novinare ugostila grupacija Rockwool, jedan od vodećih proizvođača izolacijskih materijala. Oba događaja povezala je ista tema – energetska učinkovitost u zgradama. Tom se prilikom predstavio i novi predsjednik Uprave Rockwool Internationala Jen Birgersson, koji je u sklopu sajma World Efficiency sudjelovao u raspravi o dekarbonizaciji Europe s naglaskom na zgrade kao najveće potrošače energije u Europi i najveći potencijal ušteda.
– Mnogo vremena provodimo u zgradama i to nam je najveći motiv da postanu energetski učinkovitije. No postavlja se pitanje povrata investicije jer se pojedinci teže odlučuju na ulaganja. Trebamo zajedno raditi na promjeni svijesti i okviru da ljudi mogu investirati, ali i obrazovati građevinare i podizvođače, koji moraju znati kako primijeniti nove materijale i tehnologije – poručio je predsjednik Rockwoola, čiji materijali igraju važnu ulogu u energetskoj učinkovitosti jer se njima smanjuju štetne emisije.
Triput veći interes
U sklopu REDaya 2015. mogli su se čuti i zanimljivi primjeri iz Essena, koji se okrenuo prema zelenoj energiji; Litve; kako to radi NATO, gdje je svaki vojnik ‘energy manager’; o načinima financiranja, koje je najveća barijera; prilikama u Junckerovu fondu; mjerama za postizanje posvemašnje učinkovitosti i slično. Da, energetska učinkovitost prioritet je EU i apsolutni hit posljednjih godina – to se svakako moglo ondje osjetiti. No ne samo u Europi nego i Hrvatskoj.
Posljednje dvije godine u Hrvatskoj vlada sve veći interes, a glavni su pokretač poticaji koji se mogu dobiti od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU). Obnavljaju se stambene zgrade, obiteljske kuće, škole, bolnice, hoteli, industrijski pogoni, a sve više građana i tvrtki nabavlja električne i hibridne automobile.
– Energetska obnova zgrada ove je godine premašila naša najoptimističnija očekivanja. U odnosu na prošlu godinu interes za obnovu višestambenih zgrada, kao i javnih i komercijalnih zgrada, triput je veći – ističe direktor FZOEU-a Sven Müller.
Nakon što je Vlada ove godine izmijenila Program energetske obnove i omogućila svim građanima da poticaje traže direktno od Fonda, Müller kaže da su doslovno zatrpani prijavama, a pojednostavnjenje procedura i direktna prijava rezultirat će prihvaćanjem gotovo 10 tisuća zahtjeva, za koje će biti odobreno oko 500 milijuna kuna nepovratnih poticaja.
Zatrpavanje prijavama
Zašto i koliko se isplati ulagati u energetsku obnovu pokazuje primjer zgrade u zagrebačkom naselju Botinec. Sagrađena 1964., zgrada je oronula i uvjeti života u njoj pogoršali su se, zbog čega su se stanari odlučili na obnovu. S površinom nešto manjom od 800 m2 i 33 stambene jedinice, zgrada je na godinu za grijanje trošila 222,6 kWh/m2, čime je njezin energetski razred bio F. Nakon obnove potrošnja energije smanjila se za 80 posto, a prema tome smanjeni su i godišnji troškovi za grijanje te je zgrada prešla u energetski razred B. Müller očekuje da će sljedeća godina nadmašiti ovogodišnje odlične rezultate.
– S velikim financijskim potencijalima Fond priprema novih 13 javnih poziva i natječaja u sektoru energetske učinkovitosti. Očekue se da ćemo i u 2016. biti zatrpani prijavama – najavljuje Müller te ističe da je energetska obnova najveći potencijal za energetsku uštedu na postojećim zgradama. Uložena sredstva vraćaju se uštedom, nastavlja, s mogućnošću povećanja kvalitete života i udobnosti boravka u zgradama, a nisu zanemarivi ni ekološki benefiti smanjenjem emisije CO₂.
Financiranje troškova energetskog pregleda, energetskog certificiranja te obnove zgrade provodi se, osim preko FZOEU-a, i preko banaka, domaćih i fondova EU, agencija…
Mnogo posla
Neke zemlje članice EU čak i uz subvencije imaju i sustave s poreznim olakšicama (primjerice, Finska i Belgija), posebnim programima namijenjenima pojedinim društvenim skupinama (Litva, primjerice), povoljnijim zajmovima koje karakterizira produljeni rok otplate, odgodom početka otplate, nultom ili niskom kamatnom stopom. Više od 60 projekata u 12 godina postojanja HEP ESCO-a dokazuje da se investicije mogu financirati i uštedama u energiji te da je model ESCO za privatni sektor višestruko isplativ. Oni provode i financiraju projekte energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije na tržišnom utemeljenju.
Dean Smolar, voditelj Nacionalnoga koordinacijskog tijela za energetsku učinkovitost unutar CEI-ja (Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija), kaže da je dobro što je u javnosti energetska učinkovitost već dobro prepoznata na svim razinama, pa tako i na razini onih koji donose odluke. No napominje da imamo još mnogo posla.
– Zasad javnost prepoznaje najviše zgrade, fasade, ali ne i promet, industriju, gospodarstvo i na tome trebamo svi zajedno raditi – naglašava Smolar.
Mjere u gospodarstvu
Stoga su potkraj prošle godine oformili MIEE – Mrežu industrijske energetske efikasnosti – u kojoj su Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo poduzetništva i obrta, FZOEU, EIHP, HGK, HUP i HOK.
– Ideja je da se koristi postojećom infrastrukturom HGK, HUP-a i HOK-a za dvosmjernu komunikaciju s gospodarstvom, poduzećima i obrtnicima. Mjere energetske učinkovitosti u gospodarstvu imaju izrazito kratak rok povrata investicije, a toga tvrtke često nisu svjesne – napominje Smolar, dodajući da su putem FZOEU-a osigurana nepovratna sredstva za mjere energetske učinkovitosti u industrijskim procesima, ali i u ulaganju u objekte komercijalnog sektora.
Također, za poduzeća koja ne znaju što bi trebala napraviti da smanje potrošnju Fond ima spremne poticaje za izradu energetskih pregleda koji im trebaju reći u što da ulažu.
Nova obveza
Smolar podsjeća i na novu obvezu. Naime, prema Direktivi EU o energetskoj učinkovitosti, Hrvatska mora uštedjeti 54 PJ energije u neposrednoj potrošnji kumulativno do 2020., a 40 posto toga cilja moraju ostvariti distributeri energije. To znači da će distributeri morati provoditi mjere koje rezultiraju energetskim uštedama u krajnjoj (neposrednoj) potrošnji. Svaka država članica EU imala je problema s komunikacijom tog problema prema distributerima koji su se pobunili jer nemaju doticaja s krajnjim korisnicima.
– Preporuka je EU da se najprije počne s reguliranim djelatnostima i sa što manje subjekata radi jednostavnije procedure. Regulatori distributerima energije tada omoguće povećanje tarife. Ne ostvare li distributeri te ciljeve, iznos potreban da bi se ostvarile te uštede morat će uplaćivati u FZOEU, koji pak umjesto njih mora ostvarivati te uštede. Nadam se da će distributeri uskoro prepoznati svoju korist i benefite u tom ključnom izazovu energetske učinkovitosti u EU – naglašava Smolar.
Izazova ima još mnogo i sigurno je da će i idućih godina energetska učinkovitost biti hit. No i benefita je mnogo – onih ekoloških do onih ekonomskih. Samo toga moramo postati još više svjesni.
Dva modela ESCOPrimjeri financiranja
Projekt energetske učinkovitosti u zgradarstvu – hotel Adria Prvi HEP ESCO-ov projekt u hotelijerskom sektoru izveden je u dvije faze. Prva faza uključivala je ugradnju solarnih toplinskih kolektora za pripremu potrošne tople vode i rekuperaciju topline iz postojećeg rashladnika centralizirane klimatizacije. Planirana godišnja ušteda u potrošnji ekstralakoga loživog ulja iznosi oko 30.000 litara, što je 75 posto od prijašnje potrošnje. Ukupne godišnje emisije ugljičnog dioksida u okoliš smanjit će se za 78.616 kilograma. U drugoj fazi sagrađena je fotonaponska elektrana snage 30 kW i ugrađen je centralni nadzorno-upravljački sustav. Ukupna investicija od oko 2,1 milijun kuna hotelu će omogućiti ostvarenje godišnjih financijskih ušteda od 340,2 tisuće kuna te povrat investicije u šest godina.
Projekt energetske učinkovitosti u industriji – PPK Karlovačka mesna industrijaProvedene mjere energetske učinkovitosti uključivale su ugradnju sustava rekuperacije otpadne topline kondenzacije iz postojećih rashladnih sustava za potrebe zagrijavanja potrošne tople vode (PTV) koja se upotrebljava za preradu i proizvodnju. U sklopu projekta ugrađen je i sustav automatske regulacije koji korisniku, osim upravljanja i regulacije, omogućuje i praćenje potrošnje preko ugrađene mjerne opreme. Planirana godišnja ušteda iznosi oko 138.000 prostornih metara plina, što je smanjenje od 18 posto ukupne potrošnje plina na godinu, uz istodobno smanjenje emisije ugljikova dioksida od 262,2 tone na godinu. Povećanjem energetske učinkovitosti tvrtka će ostvariti godišnje uštede od 489 tisuća kuna, što će u petogodišnjem razdoblju isplatiti cjelokupnu investiciju.
Izvor: HEP-ESCO