14. lipanj 2016.

Tomislav Radoš: Milijarda eura za reindustrijalizaciju Hrvatske

lider.media
lider.media

- Strategijom pametne specijalizacije, dokumentom usvojenim u ožujku ove godine, definirana su ključna područja za ulaganja kroz istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije koja će utjecati na reindustrijalizaciju Hrvatske. Za provedbu Strategije otvara se mogućnost ukupnog povlačenja više od milijardu eura iz EU fondova, istaknuo je potpredsjednik HGK za industriju i IT, energetiku i zaštitu okoliša Tomislav Radoš otvarajući V. hrvatski simpozij o kemiji i tehnologiji makromolekula u funkciji pametne specijalizacije.

Radoš dodaje kako je provedba toga dokumenta već počela te da je početkom svibnja objavljen natječaj za dodjelu 100 milijuna eura poduzetnicima za razvoj novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz istraživanja i razvoja.

- HGK se aktivo uključila u provedbu strategije osnivanjem s partnerima Centra za industrijski razvoj CIRAZ, a s ciljem povezivanja znanstvene zajednice s  partnerima u industriji, jačanja konkurentnosti te što većeg korištenja sredstava iz EU fondova, napomenuo je Radoš.

Bruno Grubešić iz Ministarstva gospodarstva kazao je da je na izradi Strategije sudjelovalo 1000 ljudi te da je riječ o ‘živom‘ dokumentu koji će se razvijati.

- Ulaganja iz EU fondova će se usmjeriti u prioritetna područja zdravlje i kvaliteta života, energija i održivi okoliš, promet i mobilnost, sigurnost te prehrana i biotehnologija. Dio alokacije usmjerit će se u centre kompetencije i znanstvene izvrsnosti, a dio u poslovni sektor za razvoj, rekao je Grubešić.

Sanja Lučić Blagojević predsjednica Organizacijskog i programskog odbora današnjeg simpozija istaknula je  važnost prepoznavanja i održavanja simpozija u suradnji sa HGK radi okupljanja i povezivanja znanstvenih i gospodarskih resursa u RH koji se bave kemijom i tehnologijom makromolekula te uspostavom njihove međusobne suradnje. S njom se složio i v.d. predsjednik HDKI-a Ante Jukić navodeći primjere suradnje znanosti na području polimernih materijala s Elkom, Metalskom industrijom Varaždin, Končarom te INA Mazivima.

- Otpad od plastike koji nije PET-boca mora biti kvalitetan i čist. Prerađivači plastike u Hrvatskoj žele biti partner u rješavanju pitanja zbrinjavanja polimernog otpada, za što je potrebno uspostaviti sustav, napomenula je pomoćnica direktorice Sektora za industriju i IT Gordana Pehnec Pavlović.

O suradnji na razvoju novih materijala za višeslojne polimerne ambalaže za pakiranje hrane s funkcionalnim primjenskim svojstvima govorila je Ana Rešček iz PIK Vrbovca dok se na zbrinjavanje plastičnog otpada te recikliranje PET-boca, polietilena te guma osvrnula Zlata Hrnjak Murgić s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije, a Elvira Vidović s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije prognozirala je da će se proizvodnja plastičnih materijala bioosnove do 2017. udvostručiti sa 44  na 88 milijardi USD. Govoreći o realnim problemima zbrinjavanja polimernog otpada Ivan Mesić iz Čistoće Zadar kazao je kako je kod gospodarenja otpadom važna i ekonomska komponenta, odnosno isplativost.

Simpozij je organiziran u suradnji Sekcije za makromolekule i Sekcije za kemijsko inženjerstvo Hrvatskoga društva kemijskih inženjera i tehnologa i HGK