Hrvatsko tržište elektroničkih komunikacija 2019. je započelo s pozitivnim trendovima vezano uz prihode, rast brzina u mrežama, kao i broja korisnika, a nastavak tih trendova uz pojačano investiranje očekuje se i dalje, ocjena je predsjednika Vijeća HAKOM-a Tonka Obuljena.
Komentirajući stanje na tržištu elektroničkih komunikacija povodom ovotjednog Svjetskog mobilnog kongresa-MWC u Barceloni od 25. do 28. veljače, Obuljen za Hinu ističe da se i dalje najviše razvija i investira u telekom segmentu. Istodobno, poštanski segment najviše raste u paketima zbog porasta online kupovine, uz nastavak pada pismovnih pošiljaka, slično kao i u ostatku EU.
Najsporije se pak kreće tržište željezničkih usluga te na tom tržištu u regulatornoj agenciji očekuju veće pomake nakon liberalizacije segmenta putničkog prometa.
Prisutni pozitivni trendovi, ali prema DESI-ju pozicija još loša
Obuljen podsjeća i da je to tržište ukupno u ovu godinu unatoč pozitivnim trendovima ‘ušlo‘ i s još uvijek niskom pozicijom među 28 članica EU-a po DESI indexu, kojim Europska komisija mjeri stupanj gospodarske i društvene digitalizacije.
U 2018. po tom indeksu Hrvatska je u odnosu na 2017. ‘skočila‘ za jedno mjesto, na 22. među 28 članica, što jest napredak, no ima još dosta prostora za poboljšanja.
"Unatoč takvoj poziciji Hrvatske po DESI-ju, ipak se hrvatsko tržište elektroničkih komunikacija stalno razvija, pri čemu se dosta investira u usluge, tehnologiju i infrastrukturu. Trendove koje imamo u Hrvatskoj slični su i u ostalim zemljama, i tu ne zaostajemo, nego smo i bolji od njih dosta. Trendovi su i smanjenje telefonskih razgovora i utrošenih minuta u fiksnim i mobilnim mrežama, pa i prihoda od toga, uz istodobno povećano korištenje ‘over the top‘ servisa poput vibera, whatsAppa i sličnih, preko kojih se sve više razgovora i šalju video i druge poruke. Nastavlja se i rast broja širokopojasnih korisnika u svim mrežama, kao i rast brzina u mrežama", iznosi Obuljen.
Svjetska kvaliteta mobilnih mreža uz stalne investicije i ‘održavanje‘ cijena
Dodaje da se dosta radi i na paketiranju usluga u kombinaciji fiksne i mobilne mreže, no ističe da se općenito već niz godina u Hrvatskoj bolje od fiksne razvija mobilna mreža, koja je po kvaliteti, po neovisnim međunarodnim mjerenjima, među najboljima u svijetu i Europi.
"Pokrivenost 4G mrežom u Hrvatskoj je iznimno dobra, pogotovo na autocestama i područjima gdje se to i ne očekuje te se mnogi iz svijeta iznenade kvalitetom kada dođu kod nas. Mobilne mreže su napredne, operatori u njih stalno i godinama investiraju slijedeći tehnološke trendove i korisničke potrebe, jer tako jedino mogu zadržati svoje pozicije na tržištu i profitabilnost", kaže Obuljen, napominjući da se i lanjsko Vladino smanjenje naknada za radio frekvencije odmah odrazilo na porast investicija operatora.
Podsjeća i da su operatori dosta zainteresirani za preostale blokove radiofrekvencija za mobilne mreže, pa je HAKOM već dodijelio 15 preostalih blokova u spektru od 2100 MHz, a sada dovršava postupak zaprimanja prijava za spektar od 2600 MHz. To je novi dio spektra i već je neko vrijeme raspoloživ, a izgledno je da će se za to javiti sva tri mobilna operatora.
"Za 2100 MHz bila je aukcija, zbog čega se i dobilo puno više od očekivanih oko 72 milijuna kuna, odnosno ukupno za sve oko 106 milijuna kuna, dok je za 2600 MHz cijena određena u javnom pozivu i primjenjuje se iz pravilnika. Kako je proces za to još u tijeku teško je znati ukupni iznos. Odluku o tome mogli bi donijeti relativno brzo, početkom ožujka", otkriva Obuljen.
Vezano za cijene mobilnih i drugih usluga na tom tržištu, kaže da se po DESI indeksu one određuju prema kupovnoj moći, i tu Hrvatska loše stoji u odnosu na EU.
"Gledano u apsolutnom iznosu, činjenica je da su cijene u Hrvatskoj u donjoj trećini među EU zemljama, a s druge strane kod nas je izgradnja mreže skuplja zbog gustoće naseljenosti, što se također, kao i konkurencija, odražava na cijene. Trend je i paketiranja više usluga, a na kraju tu je i stvar marketinga, kako će nešto oglasiti i koliko ljude privući. Treba biti oprezan i svjestan što stvarno treba, dobro čitati ponude i ugovore, mada su korisnici u Hrvatskoj uvijek dosta trošili, često mijenjajući i tarife i uređaje", ocjenjuje Obuljen, dodajući da HAKOM ne može određivati cijene.
Na fiksnom tržištu dobro bi došlo okrupnjavanje
Za fiksni segment tržišta smatra pak da bi dobro došlo ‘neko‘ okrupnjavanje ili povezivanje manjih operatora, a smatra i da će dosta toga ovisiti i o situaciji sa Optima telekomom, koji je na produljenom upravljanju Hrvatskom telekomu (HT) do 2021., s time da bi se, kako kaže, već u 2020. trebalo početi pripremati za razrješenje te situacije.
"Trenutno nemamo nikakvu najavu niti saznanja za neke nove akvizicije na tom tržištu, pa više ni za Tele2 Hrvatska, o čemu se pričalo, ali bez potvrde. I u fiksnom bi segmentu voljeli da imamo tri jaka operatora, kao i u mobilnoj, jer sa dva imamo slabu tržišnu konkurentsku utakmicu ili duopol i nikada niste sigurni što je tu na stvari. Sa tri, što se pokazalo u mobilnim mrežama, cijene ipak prije padaju, ali i razvijaju se nove usluge te je stoga i za sada dobro da na hrvatskom tržištu imamo tri mobilna operatora", kaže.
Do 2020. teško 5G, ali izgledna priprema za prodaju spektra
Iako je EU odredila da do 2020. bar jedan veliki grad u svakoj zemlji bude pokriven s 5G tehnologijom, Obuljen kaže da će to ipak ovisiti o industriji i potražnji, jer za 5G mreže je potrebno dosta dodatnih kapaciteta, velike investicije u spektar i opremu.
"Običnim korisnicima 5G u početku neće puno donijeti, za ono što svi koristimo kao pojedinci 4G mreža je i više nego dovoljna, ali su zato velika očekivanja od 5G u omogućavanju niza novih poslovnih modela preko mobilne mreže, posebice uz umjetnu inteligenciju, autonomna vozila, industrijske procese i duge primjene koje još sada ni ne vidimo. Zbog svega teško da će se od 5G išta konkretnije za krajnje korisnike vidjeti prije 2025. ili do 2030., a tako bi moglo biti i u Hrvatskoj", iznosi Obuljen.
Podsjeća da se tu radi o spektru od 700 MHz, koji sada još koristi televizija i treba ga isprazniti, ali nije toliko bitan za početak, koliko spektar od 3,5 GHz i 26 GHz je ono na čemu će se stvarno razvijati 5G.
"O cijeni tog spektra teško je sada govoriti, ali sigurno je da će se to u Hrvatskoj kretati oko ‘ozbiljnih‘ milijuna kuna, a trebat će i razmotriti način te prodaje i naći pametno rješenje dražba ili nešto drugo, kako opreratori ne bi ostali bez mogućnosti investiranja nakon te kupnje", kaže Obuljen, dodajući da tu treba biti i fleksibilan i da ih za sada operatori za to ne požuruju.