20. kolovoz 2016.

Treba li država subvencionirati staračke domove?

S gotovo 18 posto osoba starijih od 65 godina Hrvatska je jedna od deset najstarijih nacija u svijetu. Pretendenata na mjesto u domovima za starije i nemoćne sve je više. Doduše, statistika kaže kako je u domovima oko 11 tisuća ljudi, ni dva posto starije populacije, koje je oko 700 tisuća. Ništa čudno, ne samo zato što je domova premalo. Naime, cijene su u državnim, županijskim i gradskim domovima između 1800 i 3800 kuna (razliku do ekonomske cijene pokriva državni proračun), u privatnima su dvostruko više. Dok se za mjesto u javnim domovima ponegdje čeka do sedam godina, privatni u pravilu uvijek imaju mjesto više.

Analiza Kukuriku vlade pokazala je da 40 posto korisnika javnih domova ima veće prihode od cijene doma, stoga je još preklani odlučeno da se povećaju cijene za one koji imaju više, prema imovinskome cenzusu, ne samo korisnika nego i njegove obitelji. To, međutim, ne rješava problem odnosa kapaciteta, cijene i mogućnosti plaćanja. Bi li država mogla/trebala sufinancirati privatne staračke domove? Konzultant Vedran Antoljak kaže kako nema sumnje da bi svako društvo moralo osigurati adekvatnu skrb svim umirovljenicima, a institucije mirovinskog osiguranja (država) morale bi osigurati minimalnu kvalitetu usluge u domovima za sve umirovljenike (primjenom načela solidarnosti). No uvjeren je da bi bolju kvalitetu usluge u domovima za umirovljenike trebali dobiti oni umirovljenici koji su više odvajali tijekom radnog vijeka.

Tako razmišlja većina ekonomista i biznismena. Međutim, subvencioniranje privatnog smještaja nije nemoguće. Primjerice, Grad Križevci i Koprivničko-križevačka županija zajedno će subvencionirati smještaj starijih i nemoćnih osoba u tri privatne ustanove socijalne skrbi za starije i nemoćne osobe. Doduše, to mogu samo gradovi i županije boljih financijskih performansi jer država putem decentraliziranih sredstava gradovima i županijama za domove prosljeđuje sve manje novca. Lani je iz proračuna ukupno osigurano 163 milijuna, preklani 175 milijuna. Grad Zagreb je 2002. iz proračuna pokrivao 41 posto ukupnih troškova poslovanja domova za starije osobe, u 2015. manje od 12 posto – što priču o eventualnom subvencioniranju privatnih domova vraća na temu održivih javnih financija. Bez njih solidarnost matematički nije izvediva.