Ako bi prema nekim procjenama dužnici u švicarskim francima tužili banke i te tužbe dobili, moglo bi se dogoditi da će im biti vraćeno 2,2 milijarde kuna.
Izračuni koji kruže po medijima u posljednje vrijeme pokazuju da bi banke, kad bi svaki od šezdeset tisuća zaduženih u švicarskim francima dobio od banke 7,2 tisuće franaka u kunskoj protuvrijednosti, morale isplatiti spomenuti iznos. Građani su dizali razne kredite u švicarskim francima, od onih za kupnju automobila do onih najčešćih, stambenih. Iako će pravna bitka trajati godinama, tek su krenule prve nepravomoćne presude, ali bez obzira na potencijalne iznose, banke u slučaju gubitka tih sporova ne bi trebale imati velikih problema. Naime, na razini sustava samo zadržana dobit bankarskog sektora iznosi 16 milijardi kuna (podatak HNB-a, na čijem je čelu Boris Vujčić, za kraj veljače ove godine).
Adekvatnost kapitala banaka na iznimno je visokoj razini u odnosu na europske kreditore (iznosi 20-ak posto). Iznos koji bi banke mogle vratiti u razini je dividende koje su isplaćivale za prošlu godinu. Zagrebačka banka tako je dioničarima isplatila 1,15 milijardi kuna dividende, Privredna banka Zagreb malo više od 515 milijuna, Raiffeisen banka isplatila je 340,6 milijuna kuna, a Erste banka 76 milijuna kuna. Te četiri banke, koje drže dvije trećine aktive u domaćemu bankarskom sustavu, isplatile su zajedno 2,1 milijardu kuna dividende. Stoga, ako se i dogodi da će izgubiti tužbe (napominjemo da je isključivo riječ o pretpostavci), na gubitku bi bili jedino vlasnici banaka.