Ekonomski institut, Zagreb u ovoj godini očekuje pad realnog BDP-a od 0,9 posto, a za 2014. godinu prognozira oporavak uz rast BDP-a od 1 posto. Sadašnje su prognoze snižene u odnosu na one od prije tri mjeseca, zbog gospodarskih prilika koje su nepovoljnije od očekivanih, prvenstveno zbog velikog pada izvoza.
Navodi se to u priopćenje o najnovijim prognozama gospodarskih kretanja, objavljenima u novom broju publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly.
Pod utjecajem slabe potražnje za radnom snagom u uvjetima kontinuiranog pada gospodarske aktivnosti, u ovoj se godini očekuje rast stope nezaposlenosti na preko 20 posto. To će dovesti do smanjenja dohotka stanovništva te smanjenja osobne potrošnje.
Gubitak tržišta članica CEFTA-e, na hrvatsku međunarodnu razmjenu mogao bi imati veći učinak nego što se mislilo. Projekcije ukazuju na pad ukupnog izvoza roba i usluga od 2,8 posto. Kod investicija već bi u ovoj godini moglo doći do preokreta višegodišnjeg negativnog trenda uz rast od 1,5 posto. U 2014. očekuju se slabljenje negativnih trendova na tržištu rada, stabiliziranje osobne potrošnje, oporavak vanjske trgovine i daljnji rast investicija.
Prema dostupnim statističkim podacima, Hrvatska je i dalje u recesiji. U prvom tromjesečju ove godine, BDP je pao za 1,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Padu ukupne aktivnosti najviše su doprinijeli pad osobne potrošnje od 3 posto i pad izvoza od 4,9 posto. Međugodišnje smanjenje osobne potrošnje povezano je s padom zaposlenosti zbog kojeg je došlo do smanjenja raspoloživog dohotka stanovništva.
U slučaju izvoza, podaci ukazuju na to da je pad uzrokovan uglavnom smanjenjem izvoza u zemlje CEFTA-e, od 10 posto. Uvoz je, zbog slabe domaće potražnje, nastavio slabiti. Ohrabruje, međutim, blag porast investicija u odnosu na kraj prošle godine, mjeren desezoniranim podacima, koji ukazuje na mogućnost promjene ĉetverogodišnjeg negativnog trenda.
Iako većina pokazatelja upućuje na nastavak nepovoljnih gospodarskih kretanja, čini se kako negativni trendovi postupno jenjavaju i da je recesija blizu svog dna, navodi se u publikaciji. Tako se ocjenjuje da bi ukoliko turistička sezona bude dobra, zajedno s poslovnim optimizmom zbog ulaska u EU, to mogao biti temelj za promjenu negativnih trendova već krajem ove godine te postupan oporavak iduće godine. Oporavak će, međutim, biti slab i nestabilan, ponajprije zbog postojećih neravnoteža u gospodarstvu i ovisnosti o gospodarskim kretanjima u EU-u.
Analitičari Ekonomskog instituta, Zagreb očekuju da ulazak Hrvatske u EU neće imati značajniji kratkoročan učinak na povećanje cijena jer su cijene u Hrvatskoj već relativno visoke ali i zbog relativno slabe potražnje. Stoga se u ovoj godini očekuje smanjivanje stope inflacije na prosječnih 2,7 posto, a u idućoj godini na oko 2 posto. Tečaj bi trebao ostati stabilan. Očekuje se vrlo spor oporavak kreditne aktivnosti banaka zbog nastavka procesa razduživanja privatnog sektora, kao i zbog najavljene strože regulative u vezi s ‘lošim‘ kreditima.