Ekonomski institut, Zagreb očekuje pad BDP-a od 0,6 posto u 2014. te rast od 0,2 posto u 2015. godini. Prognoze rasta smanjene su u odnosu na prijašnje zbog nepovoljnijeg stanja u gospodarstvu, a posebno zbog snažnijeg smanjenja investicijske aktivnosti u odnosu na očekivanja, navodi se u novom broju publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly.
Nakon prvog tromjesečja u kojem su ostvarena nešto povoljnija kretanja, u drugom je tromjesečju zabilježen pad ukupne aktivnosti, a nastavak takvog trenda očekuje se i u preostalom dijelu godine. Mjesečni pokazatelji za treće tromjesečje upućuju na pad industrijske proizvodnje i građevinske aktivnosti, stagnaciju obujma trgovine na malo i usporavanje rasta izvoza. Nepovoljne vremenske prilike imale su negativan utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju. U sljedećoj se godini uz daljnji pad osobne i državne potrošnje očekuju pozitivni pomaci u području investicija zahvaljujući povlačenju sredstava iz fondova EU-a, a očekuje se i nastavak jačanja izvoza. Glavni rizici ostvarenju ovih prognoza koncentrirani su u fiskalnoj sferi i odnose se na vjerodostojnost provođenja fiskalne konsolidacije. Naime, fiskalni će deficit ove godine biti veći nego prošle i iznad cilja zacrtanog u okviru procedure pri prekomjernom deficitu. S obzirom na to da se približavaju parlamentarnih izbori, politička volja za reformama dodatno će slabiti. Međutim, ako se hitno ne poduzmu ozbiljne aktivnosti s ciljem fiskalne konsolidacije, otvorit će se prostor za sve opcije daljnjih događaja uključujući nužnost sklapanja stabilizacijskog programa pod okriljem EU-a i MMF-a.
Slabljenje gospodarske aktivnosti
Nakon nešto povoljnijih gospodarskih kretanja u prvom tromjesečju ove godine, u drugom je tromjesečju BDP pao za 0,8 posto na međugodišnjoj razini, ponajviše zbog snažnog pada investicija. Dostupni mjesečni podaci za treće tromjesečje ukazuju na daljnje slabljenje gospodarske aktivnosti, a nastavak tog trenda očekuje se i u preostalom dijelu godine. Desezonirana industrijska proizvodnja je u trećem tromjesečju zabilježila pad od 1,5 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, građevinska aktivnost također pada, obujam trgovine na malo stagnira, a rast izvoza roba usporava. Nepovoljne vremenske prilike su pak imale snažan negativni utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju. Nezaposlenost se smanjuje od proljeća i bitno je manja nego u isto vrijeme prošle godine, ali istovremeno nije došlo do rasta zaposlenosti. Sudeći prema svim tim pokazateljima, velika je vjerojatnost da će stopa rasta BDP-a u trećem tromjesečju ove godine ostati negativna.
Osobna je potrošnja u prvom dijelu godine bila nešto snažnija od očekivane, najvjerojatnije zahvaljujući efektu deflacije koji će iščeznuti u preostalom dijelu godine. Tako se očekuje da osobna potrošnja oslabi pod pritiskom smanjenja raspoloživog dohotka kućanstava, nastavka procesa razduživanja stanovništva te niskog povjerenja potrošača. Državna potrošnja se smanjuje već četiri tromjesečja za redom što upućuje na snažnije rezove na strani materijalnih troškova države. Investicije i dalje snažno padaju. U prvom su dijelu godine pozitivni rezultati ostvareni u vanjskotrgovinskom sektoru u području izvoza roba i turističkih usluga. Izvoz roba je u prvih sedam mjeseci 2014. povećan za 11,2, a uvoz za 4,4 posto. Ipak, čini se da te rezultate treba uzimati s određenim oprezom jer se oni dijelom mogu pripisati promjenama u statističkom obuhvatu nakon ulaska Hrvatske u EU, a taj bi učinak mogao oslabiti u preostalom dijelu godine.
Negativna kretanja
Nove prognoze gospodarskog rasta smanjene su u odnosu na srpanjske, jer je usprkos pozitivnim kretanjima u vanjskotrgovinskom sektoru očito da su se negativna kretanja postupno vratila. U 2014. godini očekuje se pad BDP-a od 0,6 posto uvjetovan vrlo slabom domaćom potražnjom, a naročito daljnjim padom investicija. Blag oporavak gospodarske aktivnosti trebao bi uslijediti 2015. godine uz rast BDP-a za 0,2 posto na godišnjoj razini, predvođen jačanjem inozemne potražnje i investicija uslijed značajnijeg povlačenjem sredstava iz fondova EU-a.
Osobna će se potrošnja u ovoj godini nastaviti smanjivati, uz ukupan pad od 0,3 posto, dok se u 2015. očekuje njezina stabilizacija. Prosječna stopa inflacije u ovoj bi godini mogla biti negativna, -0,1 posto, dok se u 2015. očekuje stopa od 1,1 posto. Podaci o vanjskoj trgovini upućuju na to da bi ukupan izvoz roba i usluga ove godine mogao rasti po realnoj stopi od 5,9, a uvoz po stopi od 2,3 posto. Razdoblje suficita u bilanci tekućih transakcija s inozemstvom će se nastaviti, 1,3 posto BDP-a u 2014. i 1,2 posto BDP-a u 2015. Na tržištu rada i dalje prevladavaju negativni trendovi – nezaposlenost je doduše značajno smanjena u odnosu na isto razdoblje lani, ali je pala i zaposlenost. U ovoj bi godini stopa nezaposlenosti mogla stagnirati na 20,2 posto, dok bi u 2015. mogla biti ispod 20 posto.
Analitičari Ekonomskog instituta, Zagreb ukazuju na niz neizvjesnosti i rizika koji mogu značajno utjecati na ostvarenje prognoza. Izostanak rasta gospodarske aktivnosti uz visoke fiskalne deficite i rastući javni dug zahtijeva snažne poteze nositelja ekonomske politike, koji bi signalizirali njihovu vjerodostojnost i odgovornost za preuzimanje kontrole nad negativnim trendovima. No, dojam je da ne postoji dovoljna posvećenost fiskalnoj konsolidaciji i reformama. Poduzete mjere u sferi oporezivanja dohotka građana, poput povećanja neoporezivog dijela dohotka, ne idu u smjeru smanjenja fiskalnog deficita, već dovode do manjka prihoda, prvenstveno lokalnih jedinica vlasti, što će dovesti do dodatnih napetosti, a vjerojatno neće imati značajniji učinak na gospodarski rast. Analitičari Ekonomskog instituta, Zagreb ukazuju na to da s približavanjem parlamentarnih izbora dodatno slabi politička volja za reformama. Upozoravaju, međutim, da ako se hitno ne poduzmu ozbiljne aktivnosti u cilju fiskalne konsolidacije, otvorit će se prostor za sve opcije daljnjih događaja uključujući nužnost sklapanja stabilizacijskog programa pod okriljem EU-a i MMF-a.