U razmaku od dva dana - 15. listopada u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu i 17. listopada u auli Filozofskog fakulteta u Rijeci - ove će se godine održati tradicionalni, deveti Sajam stipendija. Zainteresiranima će se predstaviti čak 79 izlagača koji će sudjelovati na sajmu u dva grada, od kojih je samo 21 iz Hrvatske.
Ostali dolaze s tri različita kontinenta - iz Austrije, Estonije, Francuske, Italije, Japana, Kanade, Mađarske, Njemačke, SAD-a, Švicarske i Ujedinjenog Kraljevstva. Predstavljaju se vrlo prestižne škole koje redovito na rang-listama najboljih visokih škola zauzimaju top-mjesta - poput King’s College Londona, Instituta za političke studije iz Pariza, TU-9 Tehnološkog instituta iz Njemačke i Central European Universityja iz Mađarske.
Zemlja partner Kanada Na ovogodišnjem sajmu zemlja partner je Kanada, koja prema nekim podacima privlači više od 200.000 međunarodnih studenata godišnje, što je čini jednim od najpoželjnijih odredišta za strane studente na svijetu. O iskustvu studiranja u toj zemlji i koliko im je ono pomoglo u postizanju poslovnog uspjeha na panel-raspravi koja će se održati u 17 sati na zagrebačkom Sajmu govorit će Ivica Mudrinić, predsjednik Uprave T-Hrvatskog telekoma, Trpimir Renić, predsjednik Uprave Cemexa Hrvatske, i Josip Bašić, predsjednik Canadian Croatian Business Networka i vlasnik MPG-a SouthEast Europe.
Osim ovog panela koji će se održati u Zagrebu, i tijekom cijelog dana sajma u oba grada bit će različitih zanimljivih događaja. Među ostalim, održat će se i okrugli stol o tome koliko je za visoko obrazovanje važno pristupanje Hrvatske Europskoj uniji, a glavni govornik sajma Michael Cottrell održat će predavanje o prilikama i izazovima internacionalizacije. Sajam tako ima i izraženu komponentu obrazovne politike, koja posebno dolazi do izražaja promicanjem javne rasprave o socijalnoj dimenziji studiranja. Uoči sajma Institut za razvoj obrazovanja (IRO) tako će predstaviti rezultate trogodišnjega međunarodnog projekta Financiranje visokog obrazovanja i socijalna dimenzija: analize i preporuke.Riječ je o preporukama koje je izradio konzorcij uglednih međunarodnih stručnjaka i predstavnika hrvatskih visokih učilišta, državnih institucija, znanstvenih instituta, studentskih organizacija i nevladinih udruga.
Nedavnim podizanjem cijena studentske prehrane i dovođenjem u pitanje besplatnog zdravstvenog osiguranja za sve studente pitanje studentskog standarda ponovno je došlo pod svjetla reflektora, a IRO u toj raspravi zauzima jasno stajalište - potrebna je radikalna reforma sustava studentskog standarda.
Bolji sustav potpora Radikalna je dobar opis jer IRO predlaže zadiranje u prava koja već godinama studenti smatraju neotuđivi-ma - subvencije za prehranu, smještaj, prijevoz, povoljni porezni tretman za rad putem studentskog ugovora - ako se njega pita, subvencije bi trebalo ukinuti... Razlog je jednostavan - tim subvencijama trenutačno se koriste i studenti kojima financijska pomoć nije potrebna. Dakle, pomagati bi trebalo samo onima kojima je to doista potrebno, čime bi sustav financijskih potpora bio pravedniji i učinkovitiji. Hrvatska bi tako nacionalni sustav financijskih potpora za studente trebala temeljiti na stipendijama koje bi se dodjeljivale prema kriteriju socioekonomskog statusa. Tako bi studenti s financijskim teškoćama mogli uspješno završiti visoko obrazovanje. Paralelno, za studente srednjih primanja trebalo bi razmotriti uvođenje studentskih zajmova s državnim jamstvima kao dodatnog mehanizma financijske pomoći. U postojećem sustavu financijskih potpora za studente u Hrvatskoj većina financijske pomoći studentima je u obliku neizravnih potpora subvencijama. Na hranu odlazi više od 70 posto te na smještaj oko 15 posto ukupnih izdvajanja za financijske potpore studentima, koje su u većini slučajeva dostupne svim redovitim studentima, dok su izvanredni studenti zakinuti. Izravne pak potpore u obliku nacionalnih stipendija prima samo šest posto onih koji studiraju, dok sustav studentskih zajmova za koje jamči ili ih subvencionira država ne postoji.
- Političke odluke trebale bi se temeljiti na dokazivim činjenicama, preporukama domaćih i inozemnih stručnjaka te rezultatima konzultacija sa svim relevantnim dionicima. Preporuke koje objavljuje Institut za razvoj obrazovanja temelje se na tri istraživanja, rezultat su trogodišnjeg rada tima uglednih domaćih i međunarodnih stručnjaka za financiranje visokog obrazovanja, a u proces konzultacija bili su uključeni svi dionici sustava visokog obrazovanja u Hrvatskoj: predstavnici hrvatskih visokih učilišta, državnih institucija, znanstvenih instituta, studentskih organizacija i nevladinih udruga. Dakle, stvoreni su idealni preduvjeti za provedbu reforme koje bi politika morala poštovati. IRO smatra pozitivnim to što su osnovne preporuke projekta uvrštene u nacrt nacionalne Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije te se nada kako će to omogućiti provedbu budućih reforma - objašnjava Ninoslav Šćukanec, izvršni direktor Instituta za razvoj obrazovanja.
Mnogo stipendija Iako iz godine u godinu aktivno pomaže studentima da što bolje iskoriste prilike koje im se pružaju (pomažući im u nalaženju stipendija i pripremama za studiranje u inozemstvu), IRO i dalje nastoji potaknuti na promjenu politika. Naime, ako iznimno posjećeni Sajam stipendija u njihovoj organizaciji nešto pokazuje, onda je to da zainteresiranih za stipendije uvijek ima mnogo više nego stipendija. Tako bi trebalo biti i ove godine, jer očekuje 10-ak tisuća posjetitelja i predstavljanje 8400 stipendija. Od toga je njih 6400 za studiranje Hrvatskoj, a studiju u inozemstvu namijenjeno je 2000 stipendija. Najviše stipendija za studiranje u Hrvatskoj predstavit će Fond za stipendiranje hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i djece hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, više od 3000, a Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta predstavit će ih 2600. Najviše programa za studiranje u inozemstvu predstavit će pak Agencija za mobilnost i programe EU, njih oko 1900.