Do 2030. godine 64 posto električne energije u Hrvatskoj moglo bi se proizvoditi iz obnovljivih izvora, a do 2050. i 84 posto, rekao je državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Ante Čikotić na Enegy investment forumu koji je u četvrtak održan u organizaciji Poslovnog dnevnika.
Čikotić je kazao kako su za razvoj hrvatskog gospodarstva ključne niskougljična strategija čije se donošenje očekuje za nekoliko mjeseci te energetska, na kojoj se počelo raditi.
Na niskougljičnoj strategiji, kako je rekao, zasniva se razvoj s ciljem veće vlastite proizvodnje i opskrbe odnosno potpunog prestanka uvoza električne energije.
>>>Do kraja godine svaki drugi Norvežanin vozit će električni automobil
LNG terminal na Krku te Jadransko-jonski plinovod ocijenio je kapitalnim projektima nacionalnog, regionalnog i europskog značaja. Istaknuo je Vladine planove razvoja plutajućeg LNG terminala do 2019. godine.
Prijelazak na niskougljično gospodarstvo mogao bi u Hrvatskoj po Čikotićevim riječima potaknuti otvaranje između 80 i 100 tisuća "zelenih" radnih mjesta.
Direktor Hrvatske elektroprivrede Perica Jukić istaknuo je da je HEP uključen u hrvatsko gospodarstvo investicijama u godišnjem iznosu između 2,5 i tri milijarde kuna. Kazao je kako će HEP najviše investirati u hidroelektrane, uz znatan angažman domaće industrije.
Zastupnik u Europskom parlamentu Davor Škrlec istaknuo je da EU i dalje želi ostati globalni lider u čistim energijama.
U idućem desetljeću milijarde eura ulaganja u čistu energiju Uniji će donijeti porast BDP-a i 900 tisuća novih radnih mjesta te smanjenje emisije ugljika za 43 posto, rekao je Škrlec.