19. srpanj 2012.

U Hrvatskoj sve više zaduženih kućanstava

Pogoršanje makroekonomskih uvjeta povećat će broj hrvatskih kućanstava koja bi se mogla susresti s poteškoćama pri otplati preuzetih kreditnih obveza, a po analizama Hrvatske narodne banke za prošlu godinu gotovo 14 posto od svih zaduženih kućanstava bilo je ranjivo, dok je njihov dug činio 12 posto ukupnog duga stanovništva.

Najsnažniji doprinos porastu ranjivosti kućanstava te posljedično izloženosti banaka kreditnom riziku u 2011. proizašao je iz slabljenja tečaja kune u odnosu na švicarski franak, dok je utjecaj pogoršavanja uvjeta na tržištu rada nešto slabiji, pokazuje analiza zaduženosti stanovništva objavljena u novoj publikaciji HNB-a "Financijska stabilnost". Ranjiva su kućanstva prosječno bila znatno više opterećena otplatama bankovnih kredita relativno u odnosu na svoj dohodak u usporedbi s kućanstvima koja nisu identificirana kao ranjiva.

Broj potencijalno ranjivih kućanstava i udio njihova duga i u 2011. nastavili su se povećavati, ali malo sporije nego prethodne godine. Ranjivost kućanstava intenzivno je porasla u 2009., a tijekom 2010. porast je bio malo blaži. U trogodišnjem razdoblju (2008. do 2010.) prosječno je 8,8 posto zaduženih kućanstava svrstano među ranjive.

Sama zaduženost kućanstava krajem 2011. i početkom 2012. nastavila je stagnirati u uvjetima ponovnog produbljivanja recesijskih tendencija u gospodarstvu. Godišnji porast ukupnog duga kućanstava krajem prvog tromjesečja 2012. iznosio je 2,6 posto, a korigiran za utjecaj tečajnih promjena za 0,6 posto, pa ukupni dug kućanstava već gotovo dvije godine oscilira oko razine od 40 posto BDP-a, navode iz HNB-a.

Napominju kako je prirast ukupnog duga kućanstava i nadalje iznimno nizak (1 posto BDP-a u prvom tromjesečju 2012.) te se najvećim dijelom odnosi na dug bankama. Iznosi novoodobrenih kredita kućanstvima upućuju na nastavak tendencije stagnacije zaduživanja kućanstava.

Udio dugoročnih kredita u ukupnim novo odobrenim kreditima kućanstvima, koji je od kraja 2009. kontinuirano rastao, potkraj 2011. i početkom 2012. ponovo se počeo smanjivati. Usporavanje dugoročnog zaduživanja posljedica je ponovnoga postupnog rasta kamatnih stopa na dugoročne kredite te potisnute potražnje u uvjetima rasta neizvjesnosti na tržištu rada. Kućanstva su se manje oslanjala na sve oblike dugoročnog zaduživanja, a relativno najviše smanjili su se novoodobreni stambeni krediti.

Slaba potražnja kućanstava za kreditima uvelike odražava nepovoljne trendove na tržištu rada koji se očituju u ponovnom intenziviranju pada zaposlenosti te smanjenju realnih plaća, napominju analitičari HNB-a . Navode kako je osim nepovoljnih kretanja u realnom sektoru gospodarstva i struktura duga kućanstava prema valuti i mogućnosti promjene kamatnih stopa zadržava izloženost kućanstava makroekonomskim i financijskim šokovima na visokoj razini.

Tako valutna struktura kredita kućanstvima pokazuje blagi porast udjela kredita vezanih uz kretanje tečaja strane valute, koji je na kraju ožujka 2012. dosegnuo 75,3 posto.

Istodobno je udio kredita s mogućnošću promjene kamatne stope do godinu dana i dalje iznimno visok (viši od 92 posto). MakroekoU nastavku 2012. godine u HNB-u očekuju daljnju stagnaciju zaduženosti kućanstava u uvjetima intenziviranja pada zaposlenosti i realnih dohodaka te zadržavanja kamatnih stopa na povišenoj razini.

Broj kućanstava koja bi se u tako pogoršanim makroekonomskim okolnostima mogla susresti s poteškoćama pri otplati preuzetih kredita mogao bi se nastaviti povećavati, a porast ranjivosti mogao bi se i pojačati ako, osim rizicima na tržištu rada, kućanstva budu izložena i snažnijem rastu aktivnih kamatnih stopa banaka i/ili slabljenju tečaja kune, zaključuju u HNB-u.