U postupku privatizacije važno je da država vodi računa o poštivanju pravila o državnim potporama te bi se trebala ponašati kao privatni vlasnik koji prodaje svoju imovinu, odnosno trebala bi težiti postizanju maksimalnog prihoda ili što manjeg gubitka pri prodaji, jer bi se u suprotnom moglo smatrati da su kupcu ili privatiziranom društvu dodijeljena javna sredstva, odnosno državna potpora, smatraju u Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN).
Iz AZTN-a, u osvrtu o pravilima o državnim potporama pri privatizaciji poduzetnika u vlasništvu države, napominju kako je ekonomska i financijska kriza u EU u nekim članicama uz ostalo intenzivirala procese privatizacije društava u državnom vlasništvu, a slično je i u Hrvatskoj u kojoj se najavljuju privatizacija Hrvatske poštanske banke, Croatia osiguranja i HŽ Carga.
U privatizaciji je važno voditi računa i o poštivanju pravila o državnim potporama, pa iz Agencije podsjećaju da se, kada se privatizacija provodi uz, primjerice, otpis ili umanjenje potraživanja države ili ako država na drugi način pomaže privatizaciji, to neće smatrati državnom potporom samo ako se može "razumno pretpostaviti i dokazati da se država u tom postupku ponaša na isti način kao i privatni vlasnik, odnosno prema tržišnim načelima".
Kako bi se utvrdilo ili isključilo postojanje državne potpore potrebo je provesti tzv. test privatnog poduzetnika, a njega u kontekstu privatizacije treba sagledavati kao test privatnog prodavatelja koji namjerava prodati svoje društvo pod najpovoljnijim mogućim uvjetima, odnosno po najvišoj cijeni i bez postavljanja dodatnih uvjeta koji bi tu cijenu mogli ugroziti.
Ukoliko privatizacija ipak uključuje državnu potporu, to treba prijaviti AZTN-u, odnosno od 1. srpnja ove godine Europskoj komisiji, jer bi se u suprotnom moglo raditi o nezakonitim potporama, koje podliježu povratu.
Iz AZTN-a pritom ukazuju na smjernice Europske komisije o načinu i uvjetima privatizacije društava u državnom vlasništvu, a da ta privatizacija ne uključuje državnu potporu.
Prema tim smjernicama, prodaja se treba provesti putem javnog natječaja otvorenog za sve potencijalne kupce, koji mora biti i bezuvjetan, odnosno ne smije sadržavati dodatne zahtjeve u odnosu na buduću djelatnost, zadržavanje razine zaposlenih i slično. Također, potrebno je prihvatiti ponudu onog kupca koji je ponudio najvišu cijenu te se ponuđaču treba ostaviti dovoljno vremena i informacija da izvrši ispravnu procjenu vrijednosti društva koje se privatizira.
Pri ocjeni je li u privatizaciji bilo potpora ili ne, navode iz AZTN-a, dosadašnja praksa EK i europskih sudova polazi od pretpostavke da bi privatnik u normalnim tržišnim uvjetima nastojao svoje poduzeće prodati po najvišoj cijeni, bez postavljanja dodatnih uvjeta, koji bi mogli utjecati na sniženje prodajne cijene.
U slučaju kada se pak u privatizaciji postigne tzv. negativna cijena, odnosno ako je država više uložila u pripremu privatizaciji u odnosu na prihode koje je ostvarila od prodaje, da bi se cijena trebala usporediti s rezultatima koji bi se postigli kroz stečaj ili likvidaciju, a kako bi se osiguralo da je država odabrala ekonomski najracionalniju opciju i na taj način minimalizirala gubitak.