U prvom ovogodišnje tromjesečju može se očekivati blagi pad realnog BDP-a u odnosu na prethodni kvartal, dok bi poboljšanje uvjeta financiranja i zadržavanje cijene nafte na niskim razinama u nastavku godine trebali povoljno djelovati na gospodarsku aktivnost te bi rast realnog BDP-a u 2015. mogao biti malo povoljniji u odnosu na HNB-ovu prosinačku prognozu od 0,2 posto, najnovije su procjene iz hrvatske središnje banke.
Mješoviti signali koje daju mjesečne serije upućuju na nastavak stagnacije gospodarske aktivnosti početkom 2015. Tako i HNB-ova modelska brza procjena BDP-a zasnovana na parcijalno dostupnim podacima pokazuje mogućnost vrlo blagog pada u prvom tromjesečju u odnosu na prethodni kvartal, navode analitičari središnje banke u Informaciji o gospodarskim kretanjima iz u petak objavljenog Biltena Hrvatske narodne banke.
Istodobno, napominju kako bi poboljšanje uvjeta financiranja i zadržavanje cijene nafte na niskim razinama trebali u nastavku godine povoljno djelovati na gospodarsku aktivnost te bi rast realnog BDP-a u 2015. mogao biti malo povoljniji u odnosu na HNB-ovu prosinačku prognozu od 0,2 posto.
Očekujući blagi tekući pad BDP-a u prvom tromjesečju navode kako se fizički obujam industrijske proizvodnje snažno smanjio u siječnju, što je tek djelomično nadoknađeno u veljači, pa je u prva dva mjeseca ove godine industrijska aktivnost smanjena za 2,3 posto u odnosu na prosjek prethodnog tromjesečja.
S druge strane, fizički obujam građevinskih radova porastao je u siječnju u odnosu na prethodna tri mjeseca. Također, realni promet od trgovine na malo povećan je za 1,2 posto u prva dva mjeseca u odnosu na prethodno tromjesečje, čemu je pridonio rast realnih neto plaća koji je uslijedio nakon izmjena u sustavu poreza na dohodak.
Rast ukupnoga robnog izvoza (1,2 posto) u posljednjem tromjesečju 2014. godine usporio se u odnosu na prethodna dva tromjesečja, ponajprije zbog smanjenja izvoza nafte i naftnih derivata jer je pala cijena sirove nafte na svjetskom tržištu.
Tijekom siječnja i veljače 2015. zabilježena je stagnacija broja zaposlenih osoba u odnosu na prosjek posljednjeg tromjesečja 2014. te se broj zaposlenih osoba zadržao na prosječnoj razini ostvarenoj u prethodnoj godini.
Broj nezaposlenih osoba nastavio se smanjivati u prva dva ovogodišnja mjeseca, što se, kako napominju, pretežno može objasniti značajnim brojem osoba brisanih iz ostalih razloga, prije svega zbog nepridržavanja zakonskih odredbi te smanjenim priljevima u evidenciju HZZ-a. U skladu s tim kretanjima smanjila se i administrativna stopa nezaposlenosti, koja je u siječnju i veljači u prosjeku iznosila 18,5 posto.
Nominalne i realne neto i bruto plaće porasle su u siječnju i veljači ove godine u odnosu na prosjek prethodnog kvartala, pri čemu je rast nominalnih neto plaća bio vidljivo povoljniji u odnosu na bruto vrijednosti, što su prouzročile zakonske izmjene poreza na dohodak koje su na snazi od početka godine. Također, realne plaće nešto su izraženije porasle zbog istodobnog smanjenja potrošačkih cijena.
Indeks potrošačkih cijena povećao se u veljači za 0,2 posto u usporedbi s prethodnim mjesecom. Godišnji pad ukupnog indeksa potrošačkih cijena usporio se u veljači na –0,4 posto, s –0,9 posto u siječnju.
Uz održavanje stabilnosti tečaja kune prema euru deviznim intervencijama, HNB je nastavio poticati kreditiranje, koje je potisnuto zbog slabe domaće potražnje i nastavka razduživanja stanovništva.
Iz HNB-a, uz ostalo navode, da je na kraju siječnja bruto inozemni dug iznosio 46,8 milijardi eura, a njegov prirast za 0,1 milijarde eura u odnosu na kraj 2014. rezultat je učinka međuvalutnih promjena u skladu s jačanjem američkog dolara prema euru.
Što se tiče javnih financija iz HNB-a navode kako dostupni podaci upućuju na zaključak da bi proračunski manjak prema metodologiji ESA 2010 mogao u 2014. biti veći nego prethodne godine.
Dodaju da se nedostatak sredstava u proračunu uglavnom financirao zaduživanjem te je dug opće države na kraju 2014. dosegnuo 80,6 posto BDP-a.