Za početak, prisjetimo se nedavne prošlosti. Potkraj siječnja Vlada je održala interni šesterosatni ‘seminar’ o poslovanju, restrukturiranju i ulaganju javnih poduzeća u 2014. Iznesena je analiza poslovanja devetnaest tvrtki od posebnoga državnog interesa, očekivanja od njih i zaključci: ulaganja treba povećati, nema odstupanja od planova restrukturiranja, rezultati će se mjeriti mjesečno, tromjesečno i polugodišnje, a čelnici javnih tvrtki procjenjivat će se prema rezultatima - ako oni izostanu, lete glave.
Ne baš tim riječima, ali to je bila poruka Branka Grčića, potpredsjednika Vlade i ministra regionalnog razvoja i fondova EU. Je li ta oštrina zadržana, prate li se rezultati toliko često i je li odletjela koja glava? Neslužbeno se može čuti da restrukturiranje intenzivno traje, da je ključni zahtjev upravama ulaganje u razvoj i da većina njih ove godine čak povećava plan investiranja, da je poslovanje u prvom kvartalu u skladu s očekivanjima te da će uskoro biti predstavljeni kvartalni podaci Vladine koordinacije za gospodarstvo, investicije i fondove EU.
Malo iscrpniji pregled dale su nam same tvrtke (izostao je odgovor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te HEP-a). I gotovo su složne u tome: zasad sve više-manje ide u skladu s planiranim, čak i gubici. Drugim riječima, imak ima manjih odstupanja i u financijskim rezultatima i investicijskim planovima.
Ukupno, najbolje stoje energetika i poljoprivreda: likvidni Janaf i Hrvatske šume, Plinacro unatoč sitnim odstupanjiima, Podzemno skladište plina. Neki su i premašili investicijske planove: Hrvatske vode i HŽ Putnički prijevoz. Spomenuti željeznički prijevoznik ispunio je pola ukupnoga investicijskog plana za 2014. i znatno ga povećao u odnosu na 2013. Predsjednik Uprave Dražen Ratković objašnjava da je to ponajprije zbog potpisivanja ugovora u siječnju o kupoprodaji 44 nova motorna vlaka vrijednoga 1,6 milijardi kuna. Uložili su i u program informatizacije, a novi sustav prodaje i rezervacije karata vrijedan 43,3 milijuna kuna potpisan je u veljači. Neki su podbacili u ulaganjima (Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste...); neki su se izdvojili jer su smanjili troškove, povećali prihode i dobit u odnosu na isto lanjsko razdoblje (Autocesta Rijeka-Zagreb, Hrvatske šume) ili samo nastavljaju poboljšavati učinkovitost poslovanja (Hrvatska pošta, Hrvatska poštanska banka); neki su se napokon pomakli nabolje (Croatia banka, a i Croatia Airlines smanjio je gubitke u odnosu na isto lanjsko razdoblje) ili nastavili jdnak gubitkom zbog sezonske prirode poslovanja (Jadrolinija...).
>>>Cijeli tekst možete pročitati u tiskanom izdanju Lidera.