Udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih plasmana u ukupnim je plasmanima banaka u Hrvatskoj krajem prvog tromjesečja ove godine iznosio 17,1 posto, što je gotovo nepromijenjeno u usporedbi s krajem protekle godine, navode analitičari Privredne banke Zagreb u PBZ Tjednim analizama pozivajući se na podatke Hrvatske narodne banke.
Zadržavanju omjera, napominju, doprinijelo je smanjenje udjela loših u ukupnim kreditima nefinancijskim društvima odnosno poduzećima, s 30,8 posto u prosincu na 30,6 posto u ožujku, što je, podsjećaju, prvenstveno rezultat aktivnog rješavanja problematičnih kredita unutar banaka.
Istodobno je udio tzv. loših kredita u ukupnim kreditima kućanstvima zabilježio rast od 0,2 postotna boda na kvartalnoj razini i dosegnuo 12,2 posto.
Pritom je u odnosu na kraj 2014. udio loših kod stambenih kredita povećan za 0,3 postotna boda na 9,1 posto. Podaci po valutama pak pokazuju da je blago smanjen kod kunskih, za 0,1 postotni bod na 12,0 posto, stagnirao kod eurskih kredita (na 5,6 posto) te porastao za 0,2 postotna boda na 13,3 posto kod kredita vezanih uz švicarski franak.
Udio loših kod gotovinskih kredita stanovništvu bilježi smanjenje već dva tromjesečja zaredom i iznosi 9,7 posto, kod prekoračenja po transakcijskim računima stagnira na 12,9 posto, a snažan rast, kao i u prethodnim razdobljima, bilježi udio kod ostalih kredita, za 0,8 postotnih bodova na 35,4 posto. Uzrok potonjem je visok udio neprihodujućih kredita (56,2 posto) kod kredita vezanih uz franak, napominju analitičari PBZ-a.
Također navode kako se nastavio trend rasta pokrivenosti djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih plasmana ispravcima vrijednosti i dosegnuo 52 posto. Pritom je pokrivenost kod plasmana poduzećima dosegnula 49,6 posto, što je više za oko 4 postotna boda u odnosu na razdoblje prije krize.