Udruga Franak u utorak je podastrijela, kako kaže, nove/stare dokaze da banke ‘namjerno i svjesno nisu upozoravale potrošače na moguće ekonomske posljedice u CHF kreditima. U svom priopćenju navode kako je Međunarodni monetarni fond upozoravao na rizike valutne klauzule CHF od 2000. godine, a neposredno pred plasiranje prvih CHF kredita u kolovozu, 2002., voditelj Službe trgovanja devizama i gotovinom Erste banke Aleksandar Turza, objašnjavao je na portalu Burza.com.hr snagu i nestabilnost CHF-a. U udruzi Franak to smatraju Corpus delictom da je Erste banka znala da će tečaj CHF rasti u budućnosti.
Iz udruge navode kako je Međunarodni monetarni fond u lipnju 2007. svojim izvještajem 7/186 upozoravao na opasnost od aprecijacije CHF-a te je posebice ukazivao na probleme koji se zbog toga mogu dogoditi u istočnim zemljama u kojima je ugovoreno puno kredita s valutnom klauzulom CHF, a upravo te godine bila je najveća ekspanzija tih kredita u Hrvatskoj.
>>> Udruga Franak: Odluka Suda EU ‘povijesna pobjeda’; HUB: Presuda nema direktan utjecaj na RH
"Prije toga, u srpnju 2005. u svojem izvještaju za Austriju broj 5/249, MMF upozorava također na opasnost od aprecijacije CHF-a, što dovodi u rizik potrošače dužnike zbog rasta cijene kredita, banke dovodi u reputacijski rizik i kreditni rizik te u moguće gubitke zbog nemogućnosti naplate takvih kredita, a konačno dovodi u rizik i Vladu Republike Austrije, jer bi Vlada mogla biti optužena zbog toga što nije upozoravala na rizike i nije adekvatno zaštitila potrošače. Treba li naglasiti da je prva banka koja je započela sa CHF kreditima u Hrvatskoj upravo banka iz Austrije – Erste banka! Njezina banka majka itekako je znala što sa sobom donosi valutna klauzula CHF, ali to nije spriječilo banku kćerku u da plasira opasne i toksične CHF kredite u Republici Hrvatskoj."
Neposredno prije prvih plasiranja CHF kredita u Hrvatskoj, voditelj Službe trgovanja devizama i gotovinom Erste banke Aleksandar Turza na portalu Burza.com.hr objasnio je istodobnu snagu i nestabilnost CHF-a, što je, kako kaže, jako rizično za potencijalne dužnike u kreditima.
>>> Internetsko bankarstvo pogodovalo zatvaranju više od 9 000 banaka i 50 tisuća otkaza u EU
„Pored svojih prirodnih ljepota Švicarska, točnije njezina valuta franak, kod investitora je na glasu kao sigurna luka kada se na morima svjetskih tržišta i burzi digne oluja. Dovoljan je pogled u prošlost koji će sve to samo potvrditi. 1978. druga naftna kriza - franak je ojačao na godišnjoj razini 28%; 1982. južnoamerička kriza - franak jača za 20%; 1987. - burzovni krah franak jača za 14% u odnosu na prošlu godinu; 1990. Kuvajt - franak jača za 12%; 1995. meksička kriza i krah USD - franak jača za 10%; 1998 azijska kriza i propast Long Term Capital Market fonda - franak jača za 5%; 2001 teroristički napadi na SAD - franak na godišnjoj razini jača za 9%,“ napisao je Turza.
Međutim, Erste banka već je sljedeće godine pokrenula kredite s valutnom klauzulom CHF, čime je ‘direktno ugrozila na tisuće hrvatskih potrošača‘. Erste banku slijedile su i druge strane banke, osim HPB-a.
"To je Corpus delict za naše tvrdnje! Očigledno je iz povijesti da je CHF takva valuta koja nije dobra za kreditiranje, ali je dobra za burzovno mešetarenje. To je dokaz da su banke znale o kakvoj se opasnoj valuti za kreditne dužnike potrošače radi te da su u stvari namjerno plasirale takav toksičan proizvod bez ikakvih upozorenja, bez krucijalnih objašnjenja u čemu su bitne razlike između eura i CHF-a," tvrdi udruga Franak koja upozorava i na presudu suca Radovana Dobronića, koji u presudi objašnjava da je MMF još 2000. upozoravao na mogućnost da će CHF manje ili umjereno aprecirati prema euru, a time i prema kuni, zbog širenja euro zone.
Dodatnim dokazom u udruzi smatraju i izjave tadašnjeg predsjednika Uprave Zagrebačke banke, Franje Lukovića, kako je Zaba do zadnjeg trenutka odgađala uvođenje takva proizvoda u svoju ponudu upravo zbog rizičnog kreditiranja na temelju valutne klauzule CHF.
>>> Presuda Suda EU o ‘slučaju švicarac’ obvezujuća za sve nacionalne sudove članica Unije
“Zagrebačka banka upozoravala je na rizičnost kredita u francima i odgađala njihovo uvođenje očekujući od regulatora da ih zabrani, rekao je predsjednik Uprave Zabe Franjo Luković Jutarnjem listu. Kad se to nije dogodilo, banka ih je uvela da ne izgubi klijente.” HNB nije želio komentirati te tvrdnje.
"Banke su očigledno svjesno i namjerno plasirale rizične kredite, ne bi li marketinški privukle potrošače na ugovaranje takvih kredita manjim kamatnim stopama, znajući da će kasnije sve nadoknaditi rastom tečaja i rastom kamatnih stopa – jer, tada još nije bilo sudske presude da su kamatne stope koje se mijenjaju odlukom banke nepoštene i ništetne, pa su onda banke čitavo desetljeće između 2003. i 2013. Ugovarale promjenu kamatne stope odlukom banke, drugim riječima – mijenjale su cijenu kredita kada su htjele i za koliko su htjele, uz blagoslov HNB-a i nečinjenje izvršne vlasti," stoji u priopćenju udruge Franak koja kaže kako je sada na potezu Vrhovni sud RH koji mora primijeniti pravorijek iz presude Suda EU C-186/16 u novoj reviziji u slučaju franak te ispitati odnosno testirati, i ‘transparentnost ponude, i nepoštenost ugovorene valutne klauzule CHF u skladu sa zahtjevima Suda EU, što je prvi put taj sud odbio učiniti smatrajući da je gramatička jasnoća ugovorene valutne klauzule CHF dostatna za njezinu poštenost!‘