Udruge Franak i Promijenimo Hrvatsku u petak su otvorenim pismom od predsjednika Hrvatskog sabora Josipa Leke zatražile posebnu sjednicu Sabora o gorućem problemu oko 60.000 dužnika kredita u švicarskim francima i odgovornosti Hrvatske narodne banke, koju drže najodgovornijom za neizdrživi teret otplate tih kredita i počinjenu ogromnu štetu na račun građana.
U pismu ističu kako teret kumulativne promjene deviznog tečaja kune prema franku iznosi oko 65 posto te je "u cijelosti prevaljen isključivo na stranu dužnika".
"Takav jednostrani odnos osam banaka prema svojim klijentima u situaciji iznenadne i snažne promjene deviznog tečaja neprihvatljiv je prema pravnim i etičkim kriterijima. Iznenadne i snažne promjene koje nastanu tijekom trajanja ugovornog odnosa ne mogu prema pravnoj praksi nikada pasti samo na teret jedne strane", stoji u pismu.
Dodaje se da su članovi Udruge Franak ugovore o kreditima u ‘švicarcima‘ sklapali u dobroj vjeri te da, s obzirom da nisu stručnjaci za devizne tečajeve i rizike, "nisu mogli znati kakve dramatične promjene mogu nastupiti". Pored toga, njima su krediti isplaćivani isključivo u kunama i nije bilo nikakvog razloga da se glavnica kredita vezuje za švicarski franak.
Iz Udruge ističu i da HNB, kao vrhovna monetarna vlast koja ima zadatak štititi građane od rizičnih proizvoda koje banke nude na tržištu, "nikada nije pismeno upozorila banke i građane na opasnost i rizičnost takvih kredita koje su osam banaka nudile tržištu bez njene prethodne provjere".
Stoga HNB smatraju najodgovornijom institucijom u ovom slučaju jer nije štitio devizni tečaj kune prema toj valuti.
"HNB je morao upozoriti, odnosno onemogućiti odobravanje kredita uz CHF valutnu klauzulu. Građani te rizičnosti nisu mogli biti svjesni zbog manjka znanja i nastupa u dobroj vjeri. Također, banke su građanima mogle ponuditi zaštitu od valutnog rizika putem uplate premije osiguranja na valutni rizik, što nisu učinile", navode udruge u otvorenom pismu.
Smatraju da je stavljanje tih pitanja na dnevni red posebne sjednice Sabora nužno, a Leku mole i da na tu sjednicu, uz članove Sabora, predstavnike HNB-a i osam banaka, pozove i predstavnike tih udruga te nezavisne ekonomske stručnjake koji su kompetentni za ta pitanja.
Podsjećaju i da je HNB ovlašten za nadzor i superviziju banaka te se "čitava situacija vezana za kredite vezane uz CHF može smatrati grubom nepažnjom za koju traže konkretnu odgovornost guvernera i viceguvernera jer je počinjena ogromna šteta na račun građana.
Navode i da je u djelovanju središnje banke "prisutan značajan deficit transparentnosti", pri čemu upozoravaju da poslovanje HNB-a provjerava komercijalna, a nikada državna revizija, te da se natječaji za viša radna mjesta provode interno, bez javnih natječaja, "čime se stvaraju poslušni kadrovi".
U Udruzi smatraju i da "HNB ne djeluje kao središnja banka jer, umjesto da promovira širenje upotrebe domaće valute, potiče širenje valutne klauzule, a time i nepovjerenja prema domaćoj valuti", a smatraju i da HNB ne poštuje napore Vlade u promicanju i primjeni politike štednje.
"Od 2008. godine, HNB prilično često docira vladi RH i drugim institucijama glede neefikasnosti i loše gospodarske situacije, a sama odbija bilo kakvu odgovornost kao i kritike na njen račun i to proglašava ugrožavanjem neovisnosti", poručuju udruge.
Podsjećaju i da u sastavu Savjeta HNB-a od ulaska Hrvatske u EU više nema vanjskih nezavisnih članova.
"Sadašnji Savjet HNB-a ima osam članova koje čine isključivo zaposlenici HNB-a. To je nedopustiva praksa jer se jedna tako važna institucija sustava, monetarna vlast zatvara isključivo u sebe bez mogućnosti demokratske kontrole i sudjelovanja neovisnih stručnjaka iz drugih institucija", navodi se u pismu.
Zbog svega od predsjednika Sabora zahtijevaju da ozbiljno razmotri navedene probleme i poduzme "potrebne mjere prema HNB-u koji je postao jedan od najvažnijih destabilizatora hrvatskog gospodarstva i društva".
"Vama i svim članovima Sabora želimo jasno staviti do znanja da više nismo u stanju kontrolirati nezadovoljstvo naših članova koji su razočarani ponašanjem institucija sustava", zaključuje se u otvorenom pismu Udruge Franak i Promijenimo Hrvatsku.