Poljoprivreda, građevinska industrija, energetika, obnovljivi izvori energije i turizam, neka su od područja moguće suradnje hrvatskih i ukrajinskih tvrtki, istaknuto je na osnivanju Poslovnog vijeća za gospodarsku suradnju s Ukrajinom u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).
Potporu osnivanju Poslovnog vijeća dao je i ministar vanjskih poslova Ukrajine Leonid Kožara koji je naglasio kako ono predstavlja dobar temelj za daljnje jačanje suradnje Hrvatske i Ukrajine.
Predsjednik HGK Nadan Vidošević ističe kako Poslovno vijeće treba pridonijeti što bržem protoku poslovnih informacija kako bi se hrvatskim tvrtkama pomoglo da lakše pristupe golemom tržištu te velike i važne istočnoeuropske zemlje sa 47,5 milijuna stanovnika.
Zamjenik ministrice vanjskih poslova Joško Klisović naglasio je kako je izvoz ključan za oporavak hrvatskog gospodarstva i izlazak iz krize, a građevinsku industriju, poljoprivredu, obnovljive izvore energije i prerađivačku industriju izdvojio je kao područja u kojima vidi šansu za naše tvrtke na tržištu Ukrajine.
Veliki potencijal Klisović vidi i u području energetike (LNG terminal na Krku i Jadransko-jonski plinovod).
I ukrajinski ministar vanjskih poslova perspektivu za unapređenje suradnje vidi u području poljoprivrede, prehrambene industrije, energetike, transporta plina, vojno-tehničkom sektoru te turizmu.
Ukrajina spada u pet najvećih svjetskih izvoznika žitarica, kazao je Kožara koji upravo u sektoru agrara vidi šansu za suradnjom tvrtki dviju zemalja.
Veliki potencijal za suradnju postoji i u turizmu, pri čemu Kožara navodi kako je lani četiri milijuna građana Ukrajine prošlo granicu s EU, a tek neznatan broj njih, nekih 70 tisuća, išlo je u Hrvatsku.
Pozvao je građane Hrvatske da posjete Ukrajinu koja je, kako kaže, danas osma zemlja u Europi po broju stranih turista, no uglavnom je riječ o gostima iz zemlja bivšeg Sovjetskog saveza, a ne iz EU.
Uz napomenu kako je zadnjih godina primjetan velik pad robne razmjene između dvije zemlje, ukrajinski je ministar vanjskih poslova kazao kako vjeruje da će osnivanje Poslovnog vijeća pomoći da se taj trend promjeni.
Smatra i da će skoro potpisivanje sporazuma o asocijaciji Ukrajine i Eu te daljnje funkcioniranje zone slobodne trgovine između Ukrajine i EU ojačati suradnju u gospodarskom smislu.
Po podacima Državnog zavoda za statistiku, robna razmjena Hrvatske i Ukrajine lani je iznosila 94,4 milijuna američkih dolara, što je pad od 20 posto prema godini ranije.