Aktualno Hrvatska

UMFO: Drugi mirovinski stup treba poslužiti kao most za prelazak na australski i kanadski model

Drugi mirovinski stup ne treba ukinuti, ali je potrebna veća transparentnost jer su ljudi financijski jako slabo pismeni, najkraći je zaključak prvog Financial Bruncha (FiBra) održanog u srijedu u organizaciji Udruge društava za upravljanje mirovinskih fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO).

Neformalno druženje ljudi iz struke i predstavnika medija svojim je izlaganjem otvorio Dubravko Štimac, predsjednik Uprave PBZ Croatia osiguranja, istaknuvši kako nedostaje šira priča jer se kod nas sve svodi na to treba li drugi mirovinski stup biti ukinut ili ne.

Ukidanjem drugog stupa mirovinskog sustava ne rješavaju se ni trenutni problemi jer vraćanjem 5,6 milijardi kuna u prvi stup deficit ne nestaje, već se samo smanjuje s nedostajućih 16,5 milijardi kuna za mirovine na 11 milijardi.

Pritom procjenjuju da bi negativna bilanca vraćanja ljudi u prvi stup do 2039. dosegnula iznos od oko 111 milijardi kuna.

Hrvatskoj je potreban postupni prelazak s kolektivne odgovornosti za mirovine prema individualnoj odgovornosti, točnije modelu kakav postoji u Kanadi i Australiji, a drugi stup u toj bi tranziciji imao ulogu mosta. Sve bi bilo potpomognuto socijalnim sustavom, odnosno pomoći onima koji nisu uštedjeli dovoljno za ‘stare dane’. To je ilustrirano i podacima prema kojima se očekuje da će do 2050. godine biti 624.000 manje osoba u dobi od 25 do 64 godine, dok će broj starijih od 65 godina porasti za više od 150.000.

Prijedlog UMFO-a stoga uključuje mirovinski sustav s prvim stupom solidarnosti gdje bi svi dobivali određeni iznos za minimalno 15 godina rada, te s drugim stupom koji bi ovisio o dužini rada i visini plaće. Pritom sugeriraju i određivanje iznosa minimalne nacionalne mirovine, a eventualna razlika koja bi nedostajala zbrojem iznosa iz prva dva stupa nadoknađivala bi se iz socijalnog sustava, ali uz primjenu imovinskog cenzusa.

Mario Staroselčić, član Uprave Allianz ZB, održao je izlaganje pod nazivom ‘Drugi strup – što je potrebno da ostanemo uspješni?’. U proteklih 17 godina na račune mirovinskih fondova proslijeđeno je 75 milijardi kuna doprinosa članova, a mirovinski fondovi su na to zaradili 36 milijardi kuna. To daje zbroj od 111 milijardi, od čega je devet milijardi kuna isplaćeno članovima, pa sada trenutno upravljaju s imovinom od 102 milijarde kuna.

S obzirom da tim kapitalom postaju preveliki za domaće tržište, iz UMFO-a kažu da će drugi mirovinski stup neminovno morati ići prema međunarodnoj diverzifikaciji portfelja, no poručuju da imaju dovoljno investicijskog potencijala da postanu zamašnjak hrvatskog gospodarstva.

Fondovi su sposobni i za potpuno samostalno financiranje infrastrukturnih projekata, ali im je potrebna suradnja države i lokalne zajednice. Vlada im, primjerice, nije ponudila nijedan infrastrukturni projekt u koji bi mogli investirati, iako zakonskim povećanjem limita u takve projekte mogu uložiti do 35 posto vrijednosti svoje imovine.

Još jedna važna tema koja je dotaknuta tijekom druženja je transparentnost. Iako se sva potrebna izvješća redovito i transparentno objavljuju, znanje o tome gdje odlazi uloženi novac i u što točno ulažemo i dalje je na vrlo niskoj razini pošto su ‘Hrvati navikli da se drugi brinu za njihove mirovine’.

Spomenuto je i kako bi fondovima koji investiraju trebalo biti omogućeno da budu u nadzornim odborima pošto u njima postoji velika količina stručnosti.