Hrvatska udruga banaka (HUB) ne vidi razloga da se ograničavanje prekoračenja po tekućim računima propisuje zakonom, jer zadire u slobodu ugovaranja i izbora proizvoda za klijente te raznovrsnost ponude, a time i poslovne politike banaka te drže da je umjesto toga potrebno podizati razinu financijske pismenosti građana.
Komentirajući najavljene izmjene zakona o potrošačkom kreditiranju, kojima bi se uz ostalo ograničila visina dopuštenog prekoračenja po tekućem računu, iz HUB-a navode kako banke već godinama ističu da je minus na tekućem računu jedan od najskupljih kredita, koji bi trebao služiti samo za pokrivanje ‘rupa‘ u mjesečnom proračunu građana.
Ističu i da godinama kroz projekt Upravljanja osobnim financijama pokušavaju pojasniti da je u pravilu povoljnije uzeti drugu vrstu kredita i tako redovnim uplatama ‘pokriti minus‘.
-Ako je to cilj predlagatelja ovih izmjena, ne vidimo razloga da se to propisuje zakonom, jer zadire i u slobodu ugovaranja i izbora proizvoda za klijente, i u raznovrsnost ponude, a time i poslovne politike banaka. Umjesto toga, potrebno je podizati razinu financijske pismenosti kod građana koordiniranim djelovanjem regulatora i poslovnih banaka. To će dovesti do toga da daljnjim tržišnim natjecanjem banaka, raznim kreditnim proizvodima i kamatnim stopama klijenti banaka slobodno izaberu za njih najpovoljniju i dugoročno održivu kombinaciju bankovnih usluga- ističu iz HUB-a.
Po podacima Hrvatske narodne banke, krajem prosinca prošle godine okvirni krediti stanovništvu putem dopuštenog minusa na tekućem računu iznosili su 7,2 milijarde kuna.
To je na godišnjoj razini porast za 4,1 posto, s obzirom da su ti okvirni krediti krajem 2011. iznosili 6,9 milijardi kuna, dok je u posljednjih devet godina najveći iznos zabilježen u listopadu prošle godine i iznosio je 7,45 milijardi kuna.
Najavljenim izmjenama zakona predviđena je i mogućnost da ministar financija uredi način definiranja parametara, moguće uzročno-posljedične veze kretanja parametara i visine promjenjive kamatne stope te razdoblja u kojima se razmatra donošenje odluke o korekciji visine kamatne stope te da propiše najvišu dopuštenu efektivnu kamatnu stopu na stambene kredite i metodu izračuna kamata na te kredite, čime im se daje poseban status.
Na to ih HUB-a ističu da su već sada "vrlo strogo definirani parametri, metode izračuna i način mijenjanja parametara, tako da je nepotrebno, a vjerojatno i nemoguće da itko ‘uredi uzročno-posljedične veze kretanja parametara i visine promjenjive kamatne stope‘. Već je propisano da to moraju biti ‘parametri čija promjena ne ovisi o volji jedne ugovorne strane‘".
Iz HUB-a pritom predlažu da se ova tema stavi u širi kontekst uređivanja zakonskih kamatnih stopa, ‘jer je sadašnje neselektivno ograničenje daleko najstrože u EU (a vjerojatno i u svijetu)‘te da se otvori stručna rasprava, koja će uključivati i Zakon o obveznim odnosima, kako bi se našlo ‘dugoročno održivo i dobro rješenje za potrošače‘.
Ujedno navode da su prijedlog izmjena zakona dobili na mišljenje prošlog tjedna, ali da nisu bili upoznati da se pripremaju izmjene tako da ne mogu komentirati ‘otkud i iz kojih razloga je to pokrenuto‘.
Gotovo sve veće hrvatske banke pak nisu željele komentirati najavljene zakonske izmjene, ali navode da su s njima upoznate i da će im se prilagoditi.
Tako iz Raiffeisenbank Austria ističu da ne komentiraju nove mjere ni zakone koji još nisu razrađeni za primjenu, odnosno dok nisu upoznati sa svim potrebnim detaljima, dok iz Hypo Alpe-Adria-Banke kažu da će po stupanju na snagu izmjena ‘u definiranom roku prilagoditi svoje poslovanje nastalim promjenama, a klijentima ponuditi moguća rješenja‘.
Iz Hrvatske poštanske banke pak ističu da su banke ‘i same pozvane brinuti o zaštiti potrošača, odnosno korisnika svojih usluga, ne zato što regulator sve više promovira temu zaštite potrošača nego zbog toga što je interes banaka imati dobro informirane klijente koji će koristiti njima primjerene usluge, a u slučaju prekoračenja po tekućim računima i općenito kreditiranja, biti sposobni uredno vraćati dugove‘.
Uz napomenu da nemaju običaj komentirati najave zakonskih promjena, iz Erste&Steiermaerkische banke navode da udio njihovih klijenata koji imaju odobreno dopušteno prekoračenje po tekućem računu iznosi 43 posto (što ne znači da ga nužno i koriste), da je prosječni iznos odobrenog minusa oko 6.700 kuna, a iskorištenog oko 4.500 kuna.