Aktualno Hrvatska

Usvojen novi zakon o gospodarenju otpadom s konceptom kružnog gospodarstva

odvojeno
Foto: Jenny Bajar, flickr
Lider/Hina

Zastupnici Europskog parlamenta su u srijedu na plenarnoj sjednici izglasali novi zakonodavni paket koji definira nove ciljeve i politiku Europske unije o gospodarenju otpadom u skladu s konceptom kružnog gospodarstva.

Zastupnici su usvojii četiri zakonska prijedloga o ambalaži i ambalažnom otpadu, dotrajalim vozilima, baterijama, akumulatorima te električnim i elektroničkim uređajima, otpadu i odlagalištima otpada i tako otvorili put modelu proizvodnje i potrošnje koji uključuje dijeljenje, posudbu, ponovno korištenje, popravljanje, obnavljanje i reciklažu postojećih proizvoda i materijala.

Prelaskom na kružno gospodarstvo, uvjereni su zastupnici, Europa se okreće socijalnom i ekonomskom razvoju koji je održiv, koji spaja industrijski razvoj i zaštitu okoliša.

>>>Ćorić očekuje da će Hrvatska do 2023. imati još sedam centara za gospodarenje otpadom

Kružno gospodarstvo, kako je pojasnila je izvjestiteljica Simona Bonafe, nije samo politika gospodarenja otpadom već i način ponovne upotrebe sirovina, kao i način novog osmišljavanja sustava proizvodnje. Taj paket, dodala je, bit će i pokušaj promjene ponašanja potrošača i proizvođača.

Potpredsjednik Frans Timmermans je na predstavljanju direktiva u ponedjeljak, prvog dana plenarne sjednice, izrazio očekivanje ta će taj “ambiciozni” akcijski plan cirkularne ekonomije, ako se ozakoni, omogućiti “rast, inovacije, stvaranje novih radnih mjesta i smanjit našu ovisnost o uvozu kritičnih sirovina”.

Do 2030. morat će se reciklirati 70 posto otpada

Europska unija godišnje proizvodi više od 2,5 milijardi tona otpada, a nova pravila uspostavljaju pravno obvezujuće ciljeve za recikliranje otpada i smanjenje odlaganja otpada s fiksnim rokovima.

Prema tim ciljevima, udio komunalnog otpada koji se reciklira treba biti povećan s 44 na 55 posto do 2025. godine, do 2030. bi se taj broj trebao popeti na 60 posto, a 2035. bi trebao iznositi 65 posto.

>>>Sve više komunalaca za manje otpada

Do 2025. morat će se reciklirati 65 posto ambalažnog materijala a do 2030. godine 70. Za određene ambalažne materijale kao što su papir i karton, plastika, staklo, metal i drvo, zastupnici predlažu zaseban cilj recikliranja.

Države članice će se također morati pobrinuti da se do 2030., odnosno 2035. za neke članice među kojima je i Hrvatska, količina odlaganja komunalnog otpada smanji na 10 posto ili manje.

Hrvatski europarlamentarac Davor Škrlec iz lluba zastupnika Zelenih/Europskog slobodnog saveza te ujedno član Odbora EP-a za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane, objasnio je da je rok do 2030. smanjiti otpad na odlagalištima na 10 posto, ali da se državama, među kojima je i Hrvatska, koje su 2013. godine imale više od 60 posto otpada na odlagalištima dopusti da imaju dodatni period od pet godina da postignu taj cilj.

Hrvatska je 2013. godine imala 87 posto komunalnog otpada na odlagalištima, 2015/16. oko 78 posto. Moguće je uz jedan plan, smatra Škrlec, doći na 25 posto do 2030. i dobiti uvjete za produžetak do 2035. kako bi se došlo do 10 posto.

>>>Kružna ekonomija: Škrlec traži više novca EU

– Novi paket kružne ekonomije donosi ambiciozne ciljeve za države članice, iako je konačni rezultat daleko od inicijalnog stava Europskog parlamenta. Tijekom pregovora suočeni smo sa neugodnom stvarnošću nepoštivanja europskog okolišnog zakonodavstva koji je doveo do zaostajanja velikog broja država članica. Budućnost cirkularne ekonomije sada je u rukama vlada, regija i lokalnih vlasti koje trebaju prepoznati potencijal stvaranja zelenih poslova, pretvaranja otpada u vrijednost, a ne teret. Hrvatska je dobila dodatnih pet godina za postizanje ciljeva, a krajnje je vrijeme da preispita trenutnu politiku centara gospodarenja otpadom posebnu imajući na umu odvojeno prikupljanje otpada i biootpada, kazao je Davor Škrlec.

Nakon usvajanja zakonodavnog paketa i objave u službenom listu, predstoji rok od 24 mjeseca da države članice to transponiraju u svoje nacionalno zakonodavstvo, što znači da će Hrvatska u svibnju 2020. godine, baš u onom trenutku kada će predsjedati Vijećem Europske unije, trebati dokazati da je uspješno transponirala sve te izmjene direktiva u svoje nacionalno zakonodavstvo.

Nakon toga slijedi implementacija tih zakona do 2030., to jest do 2035.

Stručnjaci u EU-u zagovaraju zaokret prema kružnoj ekonomiji jer je sve veća potražnja za sirovinama, a sve manje resursa. Cijeli niz materijala koje koristimo je ograničeno dok populacija globalno raste i potražnja se povećava, kao i ovisnost o drugim zemljama koje su izvori sirovina. Primjerice, kada bi se 95 posto mobilnih telefona sakupilo nakon korištenja, time bi se očuvali materijali vrijednosti veće od milijarde eura godišnje.

>>>Održivo gospodarenje otpadom: Osigurano 47,2 milijuna kuna za informativne aktivnosti

Sprečavanjem stvaranja otpada, ekološkim dizajnom, ponovnom upotrebom otpada i sličnim mjerama poduzeća u EU-u bi, kako se procjenjuje, ostvarili neto uštedu od 600 milijardi eura, odnosno 8 posto godišnjeg prometa, a godišnje bi se emisije stakleničkih plinova ujedno smanjile za od dva do četiri posto i otvorilo bi se, prema procjenama, 580 tisuća novih radnih mjesta.

Iako komunalni otpad predstavlja manje od desetine od 2,5 milijardi tona otpada proizvedenog u EU-u svake godine, vidljiv je i složen problem.

Od 2005. do 2016. prosječna količina otpada po glavi stanovnika pala je za sedam posto u EU-u, međutim značajne su razlike među zemljama. Bogatije zemlje te zemlje koje se bave turizmom proizvode više otpada.

Hrvatska proizvede 403 kilograma po stanovniku

Tako količina otpada raste u Danskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Malti i Češkoj, a pada u Bugarskoj, Estoniji, Mađarskoj, Rumunjskoj i Nizozemskoj. U apsolutnim vrijednostima po glavi stanovnika prve su Danska, Malta, Cipar i Njemačka, a najmanje otpada proizvode Češka i Slovačka.

Danska, primjerice, proizvede 777 kilograma komunalnog otpada po stanovniku, a Hrvatska 403 kilograma po stanovniku. No, u Danskoj svega 1 posto komunalnog otpada završi na odlagalištu, a u Hrvatskoj 78 posto. Hrvatska reciklira samo 21,5 posto, a spaljuje 0,1. posto.

Prema statističkim podacima iz 2016. 47 posto komunalnog otpada u EU-u se reciklira i kompostira. Međutim, prakse se razlikuju među zemljama te brojne države članice još uvijek koriste odlaganje pod zemljom za komunalni otpad.

Odlaganje pod zemljom gotovo da ne postoji u sjevernoj i zapadnoj Europi (Belgija, Nizozemska, Švedska, Danska i Njemačka), no čak 12 zemalja odlaže više od polovice otpada pod zemljom. Hrvatska je uz Latviju, Slovačku i Bugarsku na iznad 60 posto.

Tekstil i opasni otpad iz kućanstava morat će se odvojeno prikupljati do 2025. Do 2024. godine biorazgradivi otpad također će se prikupljati  odvojeno ili reciklirati kod kuće kompostiranjem.

>>>Osnovni uvjet za EU sufinanciranje je lokalni plan gospodarenja otpadom

U skladu s ciljevima održivog razvoja UN-a, države članice trebale bi imati za cilj smanjenje bacanja hrane za 30 posto do 2025. i za 50 posto do 2030. godine. Kako bi se spriječilo bacanje hrane, države članice trebale bi poticati prikupljanje neprodanih prehrambenih proizvoda, te njihovu daljnju preraspodjelu. Također bi trebalo poboljšati svijest potrošača o značenju oznaka “najbolje upotrijebiti do” i “upotrijebiti do” na proizvodima, smatraju zastupnici.

Dubravka Šuica (EPP) uvjerena je da će hrvatski građani kvalitetnijim gospodarenjem otpadom u kružnom gospodarstvu i učinkovitijom uporabom resursa osjetiti korist, a da će poduzeća  ostvariti značajnu neto uštedu u svom poslovanju.

– Istodobno će se smanjiti ukupne emisije stakleničkih plinova što će imati pozitivan utjecaj na zaštitu okoliša, izjavila je Šuica.

– Ako Hrvatska želi biti uz bok razvijenih zemalja EU, uvođenje principa kružne ekonomije je nužno. Otpad nije smeće već metal, staklo, papir i drugi vrijedni resursi. Hrvatska nije dovoljno bogata da i dalje spaljuje i zakopava novac. Posebno pozdravljam usvajanje cilja za 50 posto smanjenje bacanja hrane do 2030. te donošenje mjera koje će tome doprinijeti, rekla je socijaldemokratska zastupnica Biljana Borzan.

Komentari