U sjeni odličnih izvoznih rezultata manje se vidi da je lani rekorde srušila i vrijednost uvoza. Očita je korelacija između rasta maloprodaje i rasta uvoza pojedinih kategorija proizvoda
Hrvatski je izvoz prošle godine bio rekordnih 11,5 milijardi eura, što je za okruglu milijardu eura više nego u 2014. godini, proizlazi iz objave prvih rezultata vanjskotrgovinske razmjene Državnog zavoda za statistiku. Predlanjski izvozni rekord, koji je lani dostignut već u studenome, tako je u 2015. godini premašen za 10,7 posto.
Njemačka ispred Italije
U sjeni odličnih izvoznih rezultata za prošlu je godinu ostao podatak da je snažno rastao i uvoz. Iako je rastao prema nešto nižoj stopi od izvoza, uvoz je u 2016. godini također potukao ranije rekorde. Pritom treba napomenuti da je rast uvoza lani bio znatno ublažen niskim cijenama nafte. A da su cijene nafte ostale na predlanjskoj razini, lanjski bi rast uvoza imao stopu od desetak posto. U Hrvatsku je u prošloj godini uvezeno robe u vrijednosti, prema prvoj procjeni, od 18,4 milijarde eura, a prema svemu sudeći upravo se iz tog rasta uvoza može lijepo vidjeti kamo se kanalizira rast potrošnje u maloprodaji, koji ima pozitivan predznak 17 mjeseci zaredom. Najveći dobitnici rasta prometa u hrvatskim supermarketima su Njemačka, Austrija i Slovenija, iz kojih je, u apsolutnim iznosima, uvoz najviše povećan. Ukupno je iz te tri zemlje u prvih jedanaest mjeseci prošle godine, u razdoblju za koje postoje objavljeni podaci, uvoz povećan za više od pola milijarde eura. Začudo, za to je vrijeme stagnirao uvoz iz Italije, premda je izvoz u tu zemlju povećan 7,2 posto. Tako je Italija lani ostala naše najveće izvozno tržište (1,42 milijarde eura u prvih 11 mjeseci), ali je nakon dugog niza godina izgubila poziciju najvećega hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera općenito. Italiju, s kojom je u 11 mjeseci ukupna vanjskotrgovinska razmjena iznosila 3,6 milijardi eura, pretekla je Njemačka s ukupnom razmjenom s Hrvatskom u iznosu od 3,8 milijardi eura. Osim što je uvozna vrijednost nafte i naftnih derivata lani u 11 mjeseci bila niža nego godinu ranije, u svim ostalim djelatnostima prerađivačke industrije trend rasta uvoza počinje dobivati zabrinjavajuće dimenzije. Prije svega to se odnosi na prehrambene proizvode, čija je uvozna vrijednost porasla za novih 8,8 posto i mjesec dana prije kraja godine dosegla 1,6 milijardi eura. Rastao je, doduše, i izvoz prehrambenih proizvoda, i to za 16,4 posto, ali je on dosegao tek polovicu vrijednosti uvoza. Podaci o rastu uvoza pojedinih kategorija proizvoda u priličnoj se mjeri podudaraju s podacima o rastu prometa u pojedinim kategorijama trgovine.
Pobjeda uvoza
Kao što je rast prodaje u supermarketima (4,8 posto) praćen rastom uvoza prehrambenih proizvoda, tako se može u korelaciju dovesti i rast vrijednosti uvoza odjeće (9,2 posto) s rastom maloprodaje u trgovinama odjećom (2,7 posto) ili, primjerice, rast uvoza farmaceutskih proizvoda (14 posto) s rastom prodaje u ljekarnama (3 posto) itd.Ukratko, koliko god da izvoznici uspijevaju iz mjeseca u mjesec više plasirati u inozemstvo, kao proizvođači i dalje su poraženi na domaćem tržištu. Uvoznici i dalje ostaju pobjednici.