Osječko-baranjska županija najveći je proizvođač hrane u Hrvatskoj, mlijeka, mesa, voća, meda, ali kako ističu u toj županiji nedostaju prerađivački kapaciteti koji bi finaliziranjem proizvoda zaposlili nove djelatnike i pomogli razvoju gospodarstva.
Po riječima osječko-baranjskog dožupana Željka Kraljička strategija razvoja Osječko-baranjske županije bazira se upravo na razvoju poljoprivrede, turizma, ali i prerađivačkoj prehrambenoj industriji. Nažalost, kazao je u razgovoru za Hinu, "teško je u današnjim uvjetima složene gospodarske situacije, nepostojanja državne strategije razvoja poljoprivrede i prerađivačke industrije, privući investitore koji bi ulagali u izgradnju prerađivačkih postrojenja".
Neprestano tražimo od Vlade i svih nadležnih institucija da se promijeni odnos prema poljoprivrednoj proizvodnji općenito, jer je sigurno da Hrvatska može proizvesti dovoljno hrane za svoje potrebe, a tu je svakako Osječko-baranjska županija najveći proizvođač, kaže Kraljičak. Upozorava kako se "stalno ponavlja jedna te ista priča, a odnosi se na tzv. uvozni lobi koji sve brže uništava i stočarstvo i ostale prehrambene grane".
Primjerice, istaknuo je, u Osječko-baranjskoj županiji proizvodi se 40 posto svinjskog mesa u Hrvatskoj, a u finalnu preradu ide tek pet posto. Ista je situacija i s mlijekom te da od ukupno 25 posto mlijeka u Hrvatskoj, koliko se proizvodi u Osječko-baranjskoj županiji, u finalnu preradu ide tek osam posto. Kada je riječ o pšenici "situacija nije ni malo ružičasta, jer u Osječko-baranjskoj županiji proizvodi se 25 do 30 posto žita, a tek jedan posto ide u finalnu preradu", naveo je.
Kraljičak je ocijenio da je zapravo "cijela država uvozni lobi jer ne štiti domaću proizvodnju i ne stimulira prerađivačku industriju", dodavši kako se to mora promijeniti ukoliko želimo u Europskoj uniji biti koliko toliko ravnopravni partneri i koristiti i štititi svoje prirodne resurse i bogatstva.
Dožupan Kraljičak posebno zabrinjavajućim je ocijenio slabo zanimanje mladih za poljoprivredna zanimanja, o čemu između ostalog svjedoči i nezainteresiranost za upise u poljoprivrednu školu, što se događa već duži niz godina.
Primjerice, jedan od uvjeta za dobijanje sredstava iz EU fondova vezano za poljoprivredu je posjedovanje barem srednje stručne spreme poljoprivrednog smjera. Nažalost, mladi su "vidjeli da se od poljoprivrede sve teže živi i doslovce bježe od zemlje, stočarstva i ostaloga", kazao je Kraljičak.