Predstavnici sindikata i poslodavaca postigli su konsenzus oko dijela izmjena Zakona o radu (ZOR) tako da će biti uvrštene u prvi krug prilagođavanja ZOR-a potrebama tržišta rada, izvijestili su danas iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava.
-Dio izmjena se odnosi na usklađivanje s EU direktivama, a oko dijela izmjena je postignut konsenzus sindikata i poslodavca tako da će biti uvrštene u prvi krug prilagođavana ZOR-a potrebama tržišta rada, s ciljem uklanjanja prepreka i problema koji su se pojavili u primjeni postojećeg ZOR-a. Niti jedna dosadašnja izmjena Zakona o radu nije u tako kratkom vremenu naišla na konsenzus zainteresiranih strana, sindikata, poslodavaca i Vlade- navodi se u priopćenju Ministarstva u kojem je održan posljednji sastanak za pripremu prve faze izmjena ZOR-a.
Ministar Mirando Mrsić izrazio je zadovoljstvo zbog želje i spremnosti da se postigne dogovor, zaštite radnici, a istovremeno Zakon o radu prilagodi potrebama s kojima se svakodnevno susreću radnici i poslodavci.
Objašnjavajući što se u prvoj fazi mijenja u ZOR-u, iz Ministarstva navode sedam točaka.
-U cilju sprečavanja zlouporaba u korištenju rada na određeno vrijeme, poslodavac će moći zaključiti uzastopni ugovor na određeno vrijeme samo ako za to ima objektivan razlog kojeg će u ugovoru o radu morati navesti- ističe se u priopćenju.
Iz Ministarstva ističu i kako se ograničenje ukupnog trajanja ugovora o radu na određeno vrijeme na tri godine vezuje samo uz uzastopne ugovore o radu na određeno vrijeme.
-U skladu s tim, predviđa se i duže trajanje ugovora o radu na određeno vrijeme od dosadašnjih tri godine, ako je riječ o prvom ugovoru i pod uvjetom da se tijekom tog razdoblja radnik uzastopno ne zapošljava na određeno vrijeme. Dakle, prvi ugovor o radu na određeno vrijeme moći će trajati dulje od tri godine u slučajevima zapošljavanja po projektima, na mandat, itd.- navodi se u priopćenju.
Vezano za zamjenski odmor predlaže se smanjenje najmanjeg dopuštenog broj sati neprekidnog trajanja dnevnog odmora, s 10 na 8 sati, za punoljetne radnike koji rade na sezonskim poslovima, a koji se obavljaju u dva navrata tijekom radnog dana.
-U takvim slučajevima poslodavac mora radniku osigurati neiskorišteni dio odmora odmah nakon okončanja razdoblja koje je proveo na radu zbog kojeg je koristio kraći odmor. Time će se riješiti organizacijski problemi u djelatnostima poljoprivrede te turizma i ugostiteljstva, koja zahtjeva rad radnika u dva navrata tijekom dana- ističu iz Ministarstva.
Kod prekovremenog se rada zakonom ukida mjesečno ograničenje broja prekovremenih sati, dok se i dalje zadržava ograničenje broja prekovremenih sati na tjednoj i godišnjoj razini.
-Socijalni partneri ujedno su se sporazumjeli o olakšavanju otpuštanja radnika tijekom probnog rada, s obzirom da je postojeća sudska praksa rigidno tumačila razloge otkazivanja ugovora radniku tijekom probnog rada. Neuspjeh probnog rada uvodi se kao poseban razlog za otkaz ugovora o radu u slučaju ako radnik ne zadovolji na probnom radu- ističu iz Ministarstva.
Zakonom se ujedno pojednostavljuje definicija i postupak kolektivnog otpuštanja viška radnika te se s 90 na 30 dana skraćuje rok odgode otkazivanja ugovora svim ili pojedinim radnicima za koje je izrađen program zbrinjavanja viška radnika koju može naložiti HZZ, navodi se u priopćenju i dodaje da će se time omogućiti brže restrukturiranje poslodavaca i njihova brža prilagodba uvjetima na tržištu.
Izmjene u prvoj fazi odnose se i na agencije za privremeno zapošljavanje kojima će, uz poslove ustupanja, biti omogućeno i da obavljaju i poslove posredovanja pri zapošljavanju.
Navedene poslove agencije neće moći obavljati prije upisa u odgovarajuće evidencije ministarstva, a agenciji koja ne bude upisana inspektor rada će zabraniti obavljanje poslova ustupanja i posredovanja pri zapošljavanju.
-Radi kontrole rada agencija i sprečavanja mogućih zlouporaba u poštivanju prava radnika, agencijama se uvodi obveza da ministarstvu nadležnom za rad dostavljaju statističke podatke o obavljanju poslova. Agencija za privremeno zapošljavanje neće smjeti radniku naplaćivati naknadu za njegovo ustupanje korisniku- ističu iz Ministarstva.
ZOR se usklađuje s Direktivom o europskim radničkim vijećima pa će se osigurati učinkovitost provedbe postupaka obavještavanja i savjetovanja na transnacionalnoj razini, olakšava se osnivanje novih europskih radničkih vijeća te osigurava pravna sigurnost u osnivanju i radu europskih radničkih vijeća. Radnici iz Hrvatske sudjelovat će u radničkim vijećima EU multinacionalnih kompanija i obratno.