06. travanj 2015.

Uzbudljiva utrka između tehnoloških divova i svemoćnih banaka

Jasmina Trstenjak
Jasmina Trstenjak

Još živimo u svijetu u kojem je gotovina iliti keš kralj, svijetu u kojem se još većina transakcija provodi s novčanicom u ruci. Naime, dok neke zemlje, poput Singapura ili Nizozemske, gotovinu upotrebljavaju u manjini plaćanja, potrošači u gospodarstvima kao što su Indija, Meksiko, Italija ili Tajvan i dalje obavljaju više od 90 posto transakcija gotovinom.

To bi svakako mogle uravnotežiti nove tehnologije, poput virtualnih valuta, mobilnoga ‘peer-to-peer’ plaćanja ili, primjerice, mobilnih novčanika. One ubrzavaju odmak od gotovine u zemljama u kojima su alternative bankama i kreditnim karticama dobro uspostavljene, ali to rade i u zemljama u razvoju. Otkad su jedan takav mobilni novčanik 2007. lansirali mobilni div Vodafone i lokalni partner M-Pesa, pokosio je istočnu Afriku kao uragan. Danas više od osamnaest milijuna korisnika, najviše u Keniji i Tanzaniji, upotrebljava mobilni novčanik za prijenos milijardi dolara na mjesec. Tehnologija i inovacije uspjeli su se progurati i donijeti nove financijske mogućnosti na mjesta na kojima su kreditne kartice rijetkost, a novac kralj, obećavajući brži, jeftiniji, sigurniji način plaćanja i slanja novca.

Rast od tisuću posto

Događa se prava mala revolucija u plaćanju, a veliki katalizator tih promjena upravo su pametni telefoni. Iako se već upotrebljavaju za provjeru stanja na računima, prijenos sredstava i online transakcije, globalno još nisu dosegnuli potpuni status mobilnog novčanika. Iako mobilni novčanik još neće zamijeniti tradicionalni, prema Deloitteovim globalnim predviđanjima u TMT sektoru (tehnologija, mediji i telekomunikacije), upravo će 2015. označiti zaokret prema sve većoj upotrebi pametnih telefona za plaćanje i u trgovinama. Ove će godine, predviđaju, plaćanje pametnim telefonima u trgovinama prvi put rasti više od tisuću posto u odnosu na prethodnu godinu. I 2015. bit će prva godina u kojoj će biti riješeni svi ključni preduvjeti, izazovi i zahtjevi koji se odnose na uporabu mobilne tehnologije, što će olakšati plaćanje pametnim telefonima uz jednostavnu zaštitu.

Kako se u svemu tome snalaze bankari, koje s jedne strane ‘napadaju’ privatni financijeri, s druge strane razni softverski programi, mobilno plaćanje, mobilni novčanici, virtualni novac...? Tehnologija i inovacije promijenile su poslovanje svih industrija, pa tako i bankarstva. Banke stoga moraju ulagati u tehnologiju i pokušavaju inovacijama u poslovanju nadmašiti izazove s kojima se svakodnevno susreću.

Transformeri i u Hrvatskoj

U svijetu je, pa i u Hrvatskoj, očita transformacija u suvremene oblike digitalnog bankarstva i brzih usluga prilagođenih korisniku. Mobilno i internetsko bankarstvo sve su važniji i danas nijedna banka bez tih usluga nije konkurentna.

– Trenutačno stanje na tržištu pokazuje da mobilno bankarstvo zaostaje za internetskim, no za dvije do tri godine sustići će ga, pa i prestići, pogotovo jer bilježi veliku ekspanziju usluga i funkcionalnosti. U velikom je rastu u posljednje četiri godine tijekom kojih pametni telefoni prodiru u sve korisničke sfere – analizira Ivan Miškulin, voditelj tima za razvoj  kartičnih proizvoda u Hypo banci.

U skladu s tim i Hypo banka bilježi velik rast mobilnog bankarstva koje se uglavnom primjenjuje za provjeru računa i plaćanje, ali u toj banci vide spremnost klijenata da ga rabe i za mnogo zahtjevnije transakcije.

– Već se sada m-bankarstvom mogu kreirati platni nalozi, plaćati računi s pomoću fotoaparata na mobitelu, pregledavati portfelji u fondovima te davati nalozi za kupnju ili prodaju, locirati najbliže poslovnice i bankomati, upotrebljavati kalkulatori za kredite te valute – govori Miškulin, dodajući da je mobilni segment svakako usmjeren na beskontaktno plaćanje, i to je sljedeća velika stvar koju žele uvesti u idućih godinu ili dvije dana. Tu će tehnologiju, kaže, iskoristiti u nekoliko smjerova, ponajprije za osnovno, plaćanje, no nadogradili bi je dodatnim vrijednostima kao što su kuponi vjernosti i javni gradski prijevoz.

Da je budućnost u mobilnom bankarstvu i da se očekuje velik rast u tom segmentu, pokazuju mnoga istraživanja. Izvješće Forrester Researcha iz svibnja 2014. navodi da je u Europi 2013. bilo oko 52 milijuna korisnika mobilnog bankarstva te prognozira da će ih 2018. biti oko 214 milijuna, od kojih će 99 milijuna za bankarstvo primarno upotrebljavati mobitele, a 115 milijuna tablete. Zaklada Billa Gatesa smatra da će do 2030. dvije milijarde ljudi koji u ovom trenutku nemaju bankovni račun uplaćivati putem mobilnog bankarstva. I Miškulin kaže da će 2015. dozreti tehnologije koje su već na tržištu i postati još prihvaćenije.

– Izgledno je i da će Apple aktivno raditi na uvođenju beskontaktnog plaćanja u Europi pa nas očekuje uzbudljiva utrka između tehnološkog diva i komercijalnih banaka koje će pokušati zadržati što veći dio kolača u mobilnom bankarstvu – predviđa Miškulin.

I u Zagrebačkoj banci (ZABA) prate što rade velike tvrtke iz drugih branši poput PayPala, Amazona, Applea, ali i navike građana.

– Trenutačni pokazatelji sugeriraju da je mobitel digitalna zamjena za novčanik s obzirom na to da su područja našeg društvenog i ekonomskog života pohranjena na pametne telefone. Mobitel će zadržati svoje prvenstvo sve dok korisničko iskustvo plaćanja pametnim telefonom bude jednostavno kao što je vađenje novca iz džepa – govore u Zabi, u kojoj mobilno bankarstvo bilježi rast od dvadeset posto na godinu.

Mali proboj telefona

Na razini Erste grupe osnovana je čak i odvojena inovacijska jedinica Bee.One s kojom zajedno rade na novim rješenjima. U razvoju proizvoda vode se načelom da usluge budu brze, jednostavne za upotrebu, pouzdane i transparentne. Zanimljiva je, primjerice, usluga Erste Wallet koja omogućuje plaćanje računa mobitelom, skeniranjem QR koda koji trgovac daje na prodajnome mjestu. Osim što služi plaćanjima, u aplikaciji se mogu pohraniti i bodovne kartice trgovačkih lanaca.

Mobilno bankarstvo u punom smislu još nije preuzelo dominaciju nad internetskim, ali njegovo vrijeme svakako dolazi, uvjereni su i u Raiffeisen banci (RBA). Smatraju da je razlog sporijega prihvaćanja i u tome što tržišni proboj pametnih telefona na lokalnom tržištu još nije velik, odnosno zasad je od 30 do 45 posto.

S druge strane, ističu u RBA-u, prosječan je broj prijava jednoga korisnika na internetsko bankarstvo približno triput na mjesec, a na mobilno i do pet puta veći. Ondje su se u osmišljavanju digitalne strategije ponajviše vodili uočavanjem megatrendova koji mogu utjecati negativno ili pak biti pozitivna mogućnost za poslovanje: starenje stanovništva, prilagođavanje potrebama i željama klijenata – rješenja skrojena prema korisniku, konsolidacija, nove vrste različitih mobilnih uređaja, inovacijski imperativ.

‘Upgrade’ sustava I ta se banka još više planira usredotočiti na jačanje aktivnosti u mobilnome bankarstvu. U njoj ističu da su okrenuti prepoznavanju tehnoloških trendova kao što su pojačan rast biometrijske glasovne tehnologije, PFM-a (engl. Personal Finance Manager), rješenja digitalne lisnice i sličnih, no pristupaju im s oprezom. Sve banke bilježe rast internetskog i mobilnog bankarstva i namjeravaju se snažno usredotočiti na te segmente i ubuduće. Čak i ako inovacije kao što je mobilno plaćanje ne izazovu radikalne promjene, svakako poboljšavaju globalni sustav plaćanja koji ionako treba ‘upgrade’.